ZAGREB – Prijedlog novog Zakona o sukobu interesa dovršen je i u sljedećih će nekoliko dana ići u e-savjetovanje, a nakon toga u Sabor u redovnu poceduru, odnosno u dva čitanja. Donošenje novog zakona u Saboru se očekuje do kraja ove, a stupa na snagu početkom sljedeće godine.

Jedna od najvećih novosti jest da se proširuje broj obveznika koji moraju Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dostavljati svoje imovinske kartice. Tu će obvezu dostavljanja podataka o svojoj imovini ubuduće imati čak oko tisuću dužnosnika više nego dosad, a među njima će biti i ravnatelji bolnica.

Javna objava

Podaci o imovini dužnosnika bit će javno objavljivani na službenim internet stranicama Povjerenstva. Među onima koji će sada morati dostavljati svoje imovinske kartice su i ravnatelj HRT-a, budući da se nalazi na čelu sustava koji godišnje raspolaže s gotovo 1,4 milijarde kuna javnog novca. Istu će obvezu ubuduće imati i predsjednik Vijeća za elektroničke medije, tijela koje, među ostalim, obavlja i odgovornu dužnost dodjele televizijskih i radio koncesija.

Vijeće je nedavno bilo u fokusu javnosti zbog dodjela koncesije koje je nekada imao Radio 101.

Svoju će imovinsku karticu morati ispuniti i ravnatelj Fonda za obnovu koji vodi jedan od najsloženijih javnih projekta od obnove ratom stradalih područja. U skladu s prijedlogom izmjena Zakona o obnovi, prag jednostavne nabave bit će znatno povećan, na čak 39 milijuna kuna, a sve kako bi se ubrzao proces obnove Zagreba, Banije i još nekoliko županija nastradalih u katastrofalnim potresima prošle godine. Imovinsku će karticu morati ispuniti i predati i ravnatelj Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) koja regulira dinamična tržišta telekomunikacijske industrije, pošte i željeznica koja su predmet brojnih lobista. Istu će obvezu morati ispunjavati i ravnatelji zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno sustava u koji se samo kroz državni proračun ulijeva 20 milijardi kuna godišnje.

Karticu će morati ispunjavati i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima je većinski vlasnik Republika Hrvatska, ali i onih u vlasništvu općina, gradova i županija. To među ostalim znači da će javnost imati i uvid u imovinske kartice, na primjer, i novih članica i članova vodstva Zagrebačkog holdinga koji dosad nisu bili obuhvaćeni ovom obvezom. Riječ je o najvećoj tvrtki u Hrvatskoj.

Snažnija kontrola

Općenito, prijedlogom Zakona sada će se snažnije ulaziti u kontrolu sukoba interesa na lokalnim razinama. Zakonske izmjene obuhvaćaju i sve vijećnike predstavničkih tijela na lokalnoj razini. Budući da nisu zaposlenici svojih vijeća, nego samo primaju naknadu, oni neće morati ispunjavati imovinske kartice, ali će morati obavijestiti predstavničko tijelo u kojem sjede o vlasničkim udjelima u poslovnim subjektima. Popis će se javno objaviti i redovito ažurirati.

Imovinsku će karticu morati predavati i predsjednici i članovi uprava Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (FINA). Izmjenama Zakona mijenja se i izgled imovinske kartice, ali i rokovi u kojima će se ona morati popunjavati i ažurirati. One će se ubuduće morati popunjavati jednom godišnje, a dodatno će obuhvaćati podatke o djelatnostima, članstvima ili funkcijama koje je dužnosnik obavljao dvije godine prije stupanja na dužnost, udio u društvima osoba, na primjer ortaštvo, o potraživanjima od trećih osoba (pozajmnice, zadužnice) pa čak i podatke o kriptovalutama.

Novi zakon osnažuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, a sami postupci pred povjerenstvom postaju brži, efikasniji i transparentniji. Povjerenstvo će biti kadrovski, administrativno i financijski osnaženo. Uz to, kroz NPOO financirat će se projekt unapređenja IT sustava za provjeru imovinskih kartica čime će se osloboditi Povjerenstvo velikog dijela administrativnog posla te će imati veće kapacitete za prosuđivanje o potencijalnim sukobima interesa. Primjerice, sustav će uvezati relevantne javne registre i automatski »pretpopunjavati« podatke iz zemljišnjih knjiga, registra trgovačkih društva i slično. Situacija u kojoj netko izbjegne prijaviti točnu kvadraturu zemljišta ili nekretnine, različitu u odnosu na zemljišne knjige više neće biti moguća, jer će Povjerenstvo odmah biti alarmirano.

Uvode se zakonski rokovi za postupanje povjerenstva i sudova. Povjerenstvo će morati obavijestiti dužnosnika o postojanju prijave i zatražiti očitovanje u roku od osam dana, a odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka Povjerenstvo će donijeti u roku od 30 dana. Odluku u postupku Povjerenstvo će donijeti u roku od šest mjeseci. Na odluku Povjerenstva moći će se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom koji će odluku donijeti u roku od 90 dana.

Razdoblje »hlađenja«

Uvodi se i institut deklariranja sukoba interesa, novi preventivni mehanizam sprečavanja sukoba interesa na dva načina: prvi je da je dužnosnik dužan deklarirati potencijalni sukob interesa (privatni odnos), a drugi je da će se dužnosnici morati izuzeti kod donošenja odluke o osobama s kojima su povezani ili kod odluka o poslodavcu kod kojeg su radili dvije godine prije stupanja na snagu.
Produljuje se razdoblje »hlađenja« s 12 na 18 mjeseci, odnosno period u kojem dužnosnici ne mogu biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama nakon završetka mandata. Dvije godine nakon prestanka mandata, dužnosnici neće smjeti lobirati u odnosu na tijelo u kojem su obnašali dužnost (npr. dužnosnik u Ministarstvu poljoprivrede neće moći lobirati za prehrambenu industriju).

Novi zakon u potpunosti je usklađen s visokim standardima i preporukama GRECO-a i Izvješća Europske komisije. Izmjenama zakona usvajaju se sve preporuke ekspertnog tijela Vijeća Europe GRECO te Izvješća o vladavini prava Europske komisije čime se Hrvatska svrstava u grupu zemalja s visokim standardima u području sprečavanja sukoba interesa.

Članovi radne skupine bili su i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković, te član tog tijela Davorin Ivanjek. Članovi i članice Radne skupine bili su i profesori Anamarija Musa i Frane Staničić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, te Frane Staničić i Bosiljka Britvić Vetma sa splitskog. Među ostalim članovima bili su i predstavnici civilnog društva, Ureda predsjednika Republike, te još nekih ministarstava.

Kako se može neslužbeno doznati, članak 5. aktualnog Zakona bit će i u novom. On propisuje da dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana. Dodaje se i da građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti. Jedina promjena je ta da bi dužnosnici mogli pokretati upravni spor izravno pred Visokim upravnim sudom.

Povjerenstvo za sukob interesa obustavilo je u petak predmete protiv premijera Andreja Plenkovića i ostalih visokih dužnosnika, slijedom prakse u kojoj su upravni sudovi i Visoki upravni sud odlučili da Povjerenstvo ne može odlučivati o članku. 5. kojim su propisana načela djelovanja.