ZAGREB – Pregovori o osnovici plaća u državnim i javnim službama, koji se nastavljaju nakon Uskrsa, 26. travnja, moraju završiti traženim povećanjem od četiri posto ako Vlada želi očuvati socijalni mir, barem što se tiče sindikata u sustavu zdravstva. Vladinu ponudu od dva posto smatraju sramotnom, osobito jer je riječ o sektoru koji je u zadnje dvije godine podnio najveći teret pandemije, a suočava se s ozbiljnim manjkom kadra i stalnim odljevom zaposlenih u inozemstvo.

Ispod svojih zahtjeva o rastu plaća od četiri posto od 1. travnja te nastavka pregovora o daljnjem rastu od 2+2 posto u drugom dijelu godine ne misle ići, čak ni po cijenu štrajka, kažu nam u sindikatima koji okupljaju zaposlene u sustavu zdravstva.

Ispod prosjeka

Plaće su im danas, podsjećaju, daleko ispod europskog prosjeka, a radni uvjeti takvi da je većina medicinskog osoblja premorena i radi daleko iznad svojih mogućnosti. U takvim okolnostima, ne misle pristati na mrvice koje im nudi Vlada.

– Neto plaća medicinske sestre s 10 godina radnog staža, koja radi samo jednu smjenu, iznosi 5.300 kuna. Uz povišicu od četiri posto koju tražimo to bi bilo 200 kuna mjesečno više, a za sestru koja radi u bolnici, na odjelu intenzivne njege gdje ima postotak na uvjete rada 28 posto, i koja radi smjene, za nju bi to bilo 350 do 400 kuna više, navodi Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Vladina ponuda upola je skromnija od ovih iznosa.

Prema podacima Hrvatskog sindikata liječnika, neto plaća liječnika specijalizanta s pet godina staža s dvoje djece iznosi 8.222,40 kuna za redovni 40-satni radni tjedan, bez prekovremenih sati. Plaća liječnika specijalista s 10 godina staža i dvoje djece iznosi 9.842,65 kuna, a plaća subspecijalista i specijalista s 40 godina staža tek neznatno prelazi 10.000 kuna. Povišica od četiri posto koju traži sindikat njima bi, računajući samo redovni rad, donijela 300 do 400 kuna više na mjesečnoj plaći.

Brankica Grgurić, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, ponudu Vlade naziva sramotnom i ponižavajućom te očekuje da će vladajući ipak pristati na sindikalne zahtjeve. U protivnom, veli, suočit će se sa štrajkom zaposlenih u najvećem od sustava javnih službi, koji broji 70.000 zaposlenih.

– Ponuda od dva posto sramotna je, ispod svake razine. Od one hvale, pljeska liječnicima i sestrama, došli smo ovakvog poniženja, ogorčena je Grgurić. Ona računa da bi Vladinih dva posto medicinskim sestrama donijelo povišicu od 80 do 150 kuna. Povećanje osnovice za četiri posto, s druge strane, zajedno s još 2+2 posto u srpnju i listopadu, povećalo bi im plaće za 300 do 350 kuna. Time bi se, kaže, medicinske sestre bar pokušalo zadržati na radnom mjestu. »Neka ne misle da su sestre kao prije 40 godina, puno ih je otišlo van, stvorile su tamo bazu. Čime ćete motivirati radnika da radi smjene dan-noć-noć-noć, da ne vidi ni dijete, ni obitelj?! Vjerujte, suočeni smo s takvom krizom kadra da je to zabrinjavajuće, a za nas koji radimo frustrirajuće i demotivirajuće jer se brineš hoće li ti kolegica sutra doći na posao ili ne«, ilustrira Grgurić.

Ljuti je što se govori o plaćama medicinskih sestara od 8.000 kuna, jer ta plaća uključuje i prekovremene i COVID-dodatak. Ta plaća govori sve o sustavu vrednovanja našeg rada, ističe, jer uz dva uzastopna noćna dežurstva ne može se imati privatan život. Čelnica sestrinskog sindikata razočarana je stavovima Vlade te ističe kako sestrama »ne treba ni hvala, ni pljesak«, nego ljudi koji će raditi i sustav koji će ih platiti, a ne da im natovari na leđa prekovremeni rad zbog kojeg će se razboljeti.

​Izračun komore

– Oni su dužni platiti naš rad. Moraju se zapitati koga će uopće plaćati jer nema medicinskih sestara, one se ne javljaju na natječaje. Nedostaje ih najmanje 8.000 u Hrvatskoj, upozorava čelnica strukovnog sindikata. Prema izračunu komore medicinskih sestara, manjak u sustavu iznosi 4.000 medicinskih sestara, no u sindikatu se s tim izračunom ne slažu jer se pritom računa samo bolesničke krevete, a ne i kategoriju bolesnika. »Nije isto je li to skrb o akutnom bolesniku ili bolesniku na umjetnoj ventilaciji. Situacija je krajnje ozbiljna, radim u sustavu već 41 godinu i uvijek je bio problem nedostatka kadra, ali danas imamo sve više onkoloških, imunološki deficitarnih bolesnika, a na te se parametre potpuno zaboravilo. Jedna medicinska sestra radi na odjelu gdje je 20 bolesnika, od toga 10 nepokretnih. Kako da ona pruži skrb?«, pita se Grgurić.

Umjesto da im se rad vrednuje, poslodavci im ne plaćaju ni prava iz kolektivnog ugovora, tvrde u sindikatu. Tako imaju problema s isplatom dodataka na uvjete rada za intenzivnu, onkologiju, skraćuju im se godišnji odmori, a plaćanje prekovremenih sati rada još uvijek je problem.

Prosvjed djelatnika hitne, kažu sindikalci, pokazatelj je nezadovoljstva zaposlenih u sustavu zdravstva.

– Vlada mora biti svjesna toga da su ljudi nezadovoljni i da će uslijediti štrajk. Tražimo minimum, a i uz povišicu 4+2+2 Vlada je u velikoj uštedi jer u sustavu radi daleko manje ljudi nego bi trebalo. Vjerujem u svijest premijera o tome da o povećanju osnovice nema nagodbe. Mi ne trebamo milostinju, neka plate naš rad i osiguraju bolje radne uvjete, poručuje Grgurić.

Druga solucija za zdravstvene djelatnike odlazak je u inozemstvo, gdje se plaće medicinskih sestara kreću od 3.000 eura u Njemačkoj do 5.000 eura u Švicarskoj. Čak i Bugarska, vele u sindikatu, sestrama osigurava plaće veće od nas, a u Sloveniji su one veće za 60 posto.

Nema ni kuharica ni čistačica

Ne samo da nemamo liječnika i sestara, već nemamo ni kuharica ni čistačica, jer prateće osoblje u zdravstvu ima plaće tek malo iznad minimalne. Kuharica, na primjer ima neto plaću od 4.300 kuna, dok je prosječna plaća u državi 3.750 kuna.

– Svi odlaze, a kad se otvori turistička sezona i odu nam dvije radnice iz kuhinje, ne znam gdje ćemo više naći kuharicu. Jer na moru za četiri mjeseca zarade godišnju plaću koju dobiju ovdje u bolnici, zaključuje Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.