Početak današnjeg sedmodnevnog bojkota kupovine u tri međunarodna trgovačka lanca Lidl, Eurospin i DM, te planirani jednodnevni bojkot svih usluga za petak poput platnog prometa, kafića, smještaja, prijevoza i dostave, dobio je nastavnu podršku i od Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

Na tragu prošlotjedne akcije jednodnevnog bojkotiranja trgovina potrošačka platforma »Halo, inspektore« pozvala je građane da od četvrtka u tri spomenuta lanca sedam dana ne kupuju gazirana pića, vodu i deterdžent. Također, za petak su pozvali građane da uopće ne troše, odnosno potpuno izbjegnu sve vrste plaćanja i usluga.

Javni novac

Krešimir Sever iz NHS-a ponovio je kako je bojkot u dvjema akcijama sasvim opravdan zbog neopravdanog divljanja cijena i inflacije koja je »pojela« korektivni porast plaća te porazne činjenice da su isti proizvodi međunarodnih trgovačkih lanaca jeftiniji u susjedstvu i matičnim zemljama nego na domaćim policama.

Krešimir Sever / NEVA ŽGANEC/PIXSELL

– Vrijedi podsjetiti da su cijene hrane u svijetu padale dok su u Hrvatskoj, posebno nakon pandemije COVID-a, kontinuirano rasle. Istovremeno, javnim novcem tijekom pandemije tim su se firmama sufinancirale plaće njihovih radnika. Unatoč aktivnim mjerama zapanjujuće je kako se to vraća građanima, neopravdanim dizanjem cijena hrane. Vlada zamrzavanjem cijena 30 osnovnih proizvoda nije uspjela zaustaviti takav negativan trend, a zasad imamo samo najave da će listu proširiti na 50 – 70 proizvoda. Posebno treba upozoriti i na propust Hrvatske narodne banke (HNB) koja je zakonski odgovorna za održavanje stabilnosti cijena u Hrvatskoj.

HNB nije ništa poduzeo nego su građanima poručili da kupuju »na akcijama«. No, imamo dojam da su trgovački lanci ponudama akcijskih cijena po sličnim iznosima, vrstama proizvoda i terminima imali kartelni dogovor zbog čega ona priča da što više trgovačkih lanaca i konkurencije spušta cijene proizvoda pada u vodu, upozorio je Sever ne dvojeći da u izostanku dugoročnih mjera i efikasnih regulacija bojkot trgovina ostaje kao jedini odgovor građana.

– Možemo podsjetiti da su talijanski građani zbog divljanja cijena bojkotirali proizvođače tjestenine i u tome uspjeli. Slično je bilo i u Turskoj kada su tamošnji potrošači bojkotirali industriju pekarskih proizvoda. Uspjeli su i Turci. Jasno je koliko je građanima Italije važna tjestenina, a ljudima u Turskoj domaći pekarski proizvodi. Ako police u velikim trgovinama ostanu pune i prestanu se prazniti, pritisak na trgovačke lance doći će i od dobavljača i proizvođača, a konačni je rezultat, htjeli – ne htjeli, spuštanje cijena. To moraju shvatiti i naši građani. Dok kupovinom prazne police trgovačkih lanaca, neće doći do snižavanja cijena.

Razumna zarada

– Nama, dakako nije u interesu da stradaju trgovci, dobavljači i proizvođači nego da se pohlepno profitiranje na kupcima vrati na razumno zarađivanje. U četiri godine cijena pekarskih proizvoda porasla je za 50-60 posto, a cijena kruha za više od 60 posto, iako je cijena pšenice lani bila niža nego što je bila prije četiri godine. Neshvatljivo je da je cijena bijelog kruha od 600 grama oko 1,8 eura, a male lizike koju djeca kupuju 80 centi, ilustrirao je Sever.

Današnji poziv na bojkot trgovina tiče se i njemačkog lanca DM koji je u javnosti percipiran kao dobar poslodavac s pristojnim plaćama radnika. Sever smatra kako to ne umanjuje argument potrošačke udruge za bojkot.

– Ne treba upasti u zamku koja bi mogla dovesti u pitanje opravdanost poziva na bojkot. Potrošačka udruga nije napamet izabrala imena trgovaca jer se koristila anketama građana. Vrijedi podsjetiti na ranije objave u medijima da dotični njemački lanac u susjedstvu i matičnoj zemlji prodaje iste brendirane proizvode po nižim cijema nego na hrvatskim policima. Osim toga i radnici tog trgovačkog lanca u ostalim zemljama EU-a imaju više plaće nego njihovi hrvatski kolege, naglasio je Sever zaključujući da su priče kako će neki od trgovačkih centara koji su zaposlili velik broj domaćih ljudi planirati odlazak iz Hrvatske manipulativni narativ, zaključio je Sever.