U novoj financijskoj omotnici, za razdoblje od 2021. do 2027. Hrvatska je u pregovorima s Europskom komisijom uspjela napraviti velik iskorak za još ravnomjerniji razvoj regija jer se osiguralo da se više sredstava vezuje prema posebnim područjima. Uz novi pristup razvoju brdsko-planinskih područja, prvi put je uveden i novi, teritorijalni instrument slijedom kojeg će se sredstva iz europskih fondova ciljano usmjeravati prema našim otocima. Što to konkretno znači, kako će u praksi primjena novog mehanizma izgledati i kakav se feedback s otoka očekuje, povod je našem razgovoru s resornim ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Šimom Erlićem.

– Otoci će dobiti jedan važan razvojni EU-fondovski mehanizam koji nikad dosad nisu imali. Uz sve već viđene natječaje iz EU fondova za otoke, s ovim novim pristupom odluke o razvojnim potrebama i projektima »spuštamo« s nacionalne na razinu otočnih partnerskih vijeća dok im Ministarstvo u tom procesu služi kao servis i institucionalna podrška. To znači da će o otočnim potrebama odlučivati sami otočani i time radimo iskorak koji je u skladu s najvrjednijim EU praksama temeljenim na partnerstvu te u najvećoj mjeri promoviramo pristup razvoju »odozdo prema gore«.

Interes otočnih općina i drugih otočnih organizacija pokazuje da je ovaj pristup nešto što im je itekako »leglo« i da očekuju puno, što je dobro i to nas veseli. Hrvatska je jedina zemlja Europske unije, uz Finsku, koja ima poseban Zakon o otocima, pa i to govori koliko su nam oni važni. Sad idemo korak dalje i s ovakvim pristupom, zasnovanim na osluškivanju potreba i direktnoj participaciji lokalnih otočnih zajednica, želimo postati europski primjer dobre prakse. Uz već postojeći pristup razvoju gradova kao urbanih središta, uz novi pristup za potpomognuta i brdsko-planinska područja, sada smo razvili i pristup razvoju otoka i vjerujemo kako ovakvim zaokruženim pristupom stvaramo alate za budućnost ujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj.

Bolji učinak

Jedan od ograničavajućih faktora u programima razvoja otoka predstavljala je i višesektorska nadležnost, kao i nedovoljna uključenost samih otočana u proces izrade akata strateškog planiranja i operativnih dokumenta od važnosti za razvoj otoka, kao i u proces prilagodbe i primjene europskih razvojnih politika prema otocima. Je li se tome doskočilo?

– Smatram da je upravo u participaciji otočana snaga i posebnost ovog pristupa razvoju i da će ovakav novi pristup i EU sredstva biti odličan poticaj da, kroz niz paralelno planiranih projekata unutar županijskih otočja, dobijemo bolji učinak tih ulaganja, kao i mogućnost kombiniranja projekata u raznim sektorima. Primjerice, može se kombinirati ulaganje u javne prostore, poput trgova ili šetnica s kulturnom baštinom ili poduzetničkom infrastrukturom, a usto je moguće kombinirati i različite oblike obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti. Tako osmišljen set razvojnih intervencija može dodati vrijednost prostorima i napraviti bolje poveznice među otocima, kao i na otoku. Sve s krajnjim ciljem postizanja zelenih i održivih otoka.

Patrik Macek/PIXSELL

Nije nužno da te investicije budu kapitalno visoko intenzivne, nego je smisao da budu primjerenije otočnom okruženju i osjetljivom ekosustavu koji moramo zaštititi, ali i staviti u funkciju na pravilan i održiv način.

Koliko je, uz redovna sredstva EU-a, otocima sada osigurano dodatnog novca? Koji će projekti sada biti u fokusu?

– Za ovaj spomenuti teritorijalni pristup otocima kroz EU fondove osigurano je 150 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je novost jer otoci dosad nisu imali zasebna sredstva za planiranje i provedbu svojih projekata. Važno je pritom znati da će otocima i dalje biti dostupna sva ostala EU sredstva putem raznih natječaja i programa, ali s ovim zasluženo dobivaju svoju posebnu alokaciju sredstava, odnosno mehanizam za dugoročno poticanje razvoja otoka. Ulaganja koja će sada uslijediti bit će usmjerena prema javnodruštvenoj i poslovnoj infrastrukturi, promicanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije, valorizaciji kulturne baštine i razvoju drugih javnih sadržaja.

Hrvatski otočni proizvod

Koliko je iz dosadašnje financijske omotnice, 2014.-2020. uloženo u hrvatske otoke?

– Ulaganja u otoke posljednjih su se godina značajno povećala. Putem izvješća o otocima pratimo ulaganja u otoke na godišnjoj razini, iz kojih vidimo da se godišnje u područje otoka ulaže 1,6 milijardi kuna. Međutim, zadnje izvješće za 2021. godinu pokazuje da su ulaganja u toj godini dosegla iznos od 4,39 milijardi kuna. Od donošenja Zakona o otocima, to je najveći iznos ulaganja zabilježen na našim otocima u jednoj godini. Ta se sredstva ulažu u infrastrukturne projekte, subvencioniranje cijene vode otočanima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav, besplatni javni cestovni prijevoz na otocima za određene kategorije putnika, potpore otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, provedbu projekta »Hrvatski otočni proizvod« te podršku otočnim udrugama i čitav niz drugih projekata. Ulagalo se uistinu u puno toga, od značajnih lokaliteta prirodne i kulturne baštine poput Centra koralja na Zlarinu, Centra za posjetitelje Modra špilja na Biševu, pa do brojnih luka diljem Jadrana, primjerice na Korčuli i Cresu, ali i na pučinskim otocima poput Dugog otoka i Lastova. Osim u luke, ulagalo se i u cestovnu povezanost na otocima, poput ceste Pučišća – Povlja na Braču, preko izgradnje mosta na Čiovu do svakako najpoznatijeg nacionalnog EU projekta Pelješkog mosta, koji također ima direktan utjecaj na brže i kvalitetnije povezivanje otočnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije.

Kakvi su ekonomski pokazatelji u tom razdoblju bili za otoke?

– Podaci o gospodarskom oporavku nakon COVID-krize ohrabrujući su. U 2021. zabilježena je najveća gospodarska aktivnost, uz ostvarenih 12,7 milijardi kuna prihoda, što je rast od 28,39 posto u odnosu na 2020. godinu, ali i rast od 5,2 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Ovakve stope rasta, izuzev tijekom pandemijske 2020. godine, pokazatelj su povoljne gospodarske klime na hrvatskim otocima koja vlada i generira pozitivne gospodarske učinke. Analizira li se zaposlena populacija na otočnom području, javno dostupni podaci sugeriraju rast zaposlenih u odnosu na 2020. godinu, što je također dobar pokazatelj oporavka.

Zanimljiv je podatak kako se na otocima, na kojima stanuje tek 125 tisuća ljudi, odnosno svaki trideseti stanovnik Hrvatske, ostvaruje čak četvrtina svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. To znači da otoci daju iznadprosječan doprinos našim turističkim rezultatima i itekako zaslužuju primjerena ulaganja te posebne programe i poticaje, jer se ulaganje u naše otoke višestruko vraća kroz prihod od turizma.

Ulaganje u »zeleno«

Kako pomiriti razvoj iznimnih potencijala koje imaju naši otoci s očuvanjem autentičnosti otočnih ekosustava?

– To je upravo naš zadatak i naša misija koju moramo postići u suradnji s lokalnom i županijskom razinom. Međutim, to nije jednostavno. S jedne strane treba moći kontrolirati velike investicije i intervencije u prostoru, posebice u kontekstu turizma dok, s druge strane, moramo osigurati i korištenje otočnih resursa s ciljem daljnjeg rasta i razvoja. Zato sam ranije istaknuo da nema jedinstvenog pristupa za sve, nego treba pitati otočane, one koji na otoku žive, i sukladno tome definirati strategije razvoja i usmjeriti ih na različita sektorska ulaganja.

Foto Vedran Karuza

Siguran sam kako je ispravan put ulaganje u »zeleno«, odnosno omogućavanje našim otocima što veće energetske neovisnosti kroz korištenje obnovljivih izvora energije, ekološko zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, ali i kroz očuvanje vrijednosti prostora. To podrazumijeva zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivo korištenje u turističke svrhe, čuvanje autentičnih otočnih mjesta, običaja, tradicionalnih umijeća i obrta koji su najizloženiji preobrazbi ili nestanku, a sve s ciljem očuvanja otočnog identiteta. Gospodarski potencijal dolazi i od mora i od poljoprivrede i on se mora uskladiti s najvišim ekološkim standardima u industriji kako se ne bi naštetilo osjetljivom ekosustavu otoka.

Ne mogu ne istaknuti iznimnu vrijednost otočnih proizvoda koji su sinonim za svjetsku izvrsnost, prepoznatljivost i kvalitetu. Hrvatski otočni proizvod provodi se dugi niz godina i u tom je razdoblju oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod ukupno dobilo više od 350 otočnih proizvođača za više od 1.200 proizvoda.

U novom programskom razdoblju predvidjeli smo i dodatna EU sredstva samo za održivo upravljanje otočnim prostorom, putem kojih će se financirati borba protiv prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama, na što su otoci posebno osjetljivi. To će, primjerice, uključivati jačanje vatrogastva i civilne zaštite, mjere zaštite prirodne baštine, očuvanje ugroženih i rijetkih vrsta na otocima, obnovu parkova i šuma s ciljem povećanja biološke raznolikosti, izgradnju i obnovu suhozida, postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta i drugo.

Kako teče izrada teritorijalnih strategija razvoja naših otoka po jadranskim županijama koje teritorijalno i administrativno obuhvaćaju otoke?

– Teritorijalne strategije izrađuje svih sedam obalno-otočnih županija koje u svom sastavu imaju otoke i čine dodatak županijskim planovima razvoja. Otočna partnerstva imaju važnu ulogu pri izradi teritorijalnih strategija jer se cijeli program za otoke, kao što sam već istaknuo, fokusira da otočani budu izravno uključeni u definiranje smjera razvoja. Kad se strategije izrade, očekuje se raspisivanje poziva za projekte.

Održivi razvoj

U Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine kao razvojne potrebe ističu se, između ostalog, diversifikacija ekonomske strukture s obzirom na turizam kao apsolutno dominantnu gospodarsku granu, smanjivanje troškova ulaganja na otocima i, naravno, njihovu bolju prometnu povezanost, kako s kopnom, tako i same povezanosti među otocima. Kojim se ciljnim mjerama to misli postići?

– Jedan od prioriteta navedenih u Planu odnosi se na održivi razvoj otočnog gospodarstva te se usmjerava na uspostavu poduzetničke infrastrukture, poticanje konkurentnosti i inovacija, priključivanje lancima vrijednosti, povezivanje poslovnog i znanstvenog sektora, kao i povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga. Također je i povezivost otočnog prostora prepoznata kao važan prioritet ulaganja, a podrazumijeva bolju prometnu dostupnost i povezanost otoka, poboljšanje IKT infrastrukture i drugih naprednih tehnologija. Sve se to planira ostvariti kroz razne mjere iz nacionalnih i EU izvora, među kojima valja istaknuti nastavak ulaganja u lučku infrastrukturu, ali i nove ciljane investicije u poslovnu infrastrukturu koje mogu iskoristiti potencijal održivog turizma, ribarstva i akvakulture te poljoprivrede.

Za jednu od slabosti u Planu za otoke detektirano je i nepostojanje alata za sustavno praćenje provedbe i vrednovanje učinaka razvojnih mjera na otocima. Je li se po tom pitanju u međuvremenu nešto napravilo?

– Stručna studija modela izračuna otočnih razvojnih pokazatelja u visokoj je fazi gotovosti i očekuje se da će se vrlo brzo privesti kraju i izraditi što je onda temelj za uspostavu novog sustava mjerenja razvijenosti otoka praćenjem definiranih pokazatelja.

Dobro prolazno vrijeme

Do kraja ove godine Hrvatska još ima vremena za iskoristiti sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju iz prethodne financijske perspektive, za razdoblje od 2014. – 2020. Kakvo nam je prolazno vrijeme?

– Prolazno vrijeme nam je dobro, ali izgledno je da nas očekuje vrlo intenzivan period do kraja ove godine. Projekte treba završiti i u tom smislu očekujem maksimalan angažman svih korisnika projekata. Sustav je trenutno na nešto više od 80 posto isplaćenih sredstava u odnosu na dodijeljenu alokaciju i mi očekujemo iskoristiti sva sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje.

Po isplaćenim sredstvima Hrvatska je značajno napredovala zadnje dvije godine i sada smo dosegli 13. mjesto na razini Europske unije. Vidljivo je da nam se iz godine u godinu tempo apsorpcije ubrzava s obzirom na to da smo 2020. bili na 21. mjestu. To su vrlo dobri rezultati, ne samo jer govore o tome da se sredstva uspješno koriste, nego i jer pokazuju da je sustav sada doista funkcionalan i učinkovit.

Ulaganje u ljude

Ministarstvo kojem ste na čelu pred ogromnim je poslom jer se preklapaju financijske perspektive. Osim zaokruživanja i podvlačenja crte ispod prethodnog programskog razdoblja 2014.-2020., treba upogoniti novu financijsku omotnicu 2021.-2027., a tu je i pokrenuti Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Koliko će to predstavljati izazov i problem za postojeće kadrovske resurse i kapacitete?

– Da, ova je godina u smislu provedbe EU fondova posebno intenzivna. Jedna od naših ključnih zadaća je osigurati kapacitete da možemo dovoljno brzo koristiti dostupne fondove. Od toga koristi imaju svi jer što se fondovi brže koriste, brže će se realizirati investicije diljem Hrvatske, a to ima brojne pozitivne učinke. Hrvatska do kraja desetljeća kroz sve dostupne fondove Europske unije ima na raspolaganju nikad veća sredstva, čak 25 milijardi eura. Jedini način za učinkovito povlačenje tih sredstava je ulaganje u ljude, odnosno jačanje ključnih tijela u sustavu. Velik je izazov angažirati s tržišta rada visokospecijalizirani kadar koji je potreban sektoru EU fondova jer takvih stručnjaka nema u dovoljnoj mjeri. Zato smo odlučili unutar sustava sami razviti model usavršavanja i specijalizacije. Usto, paralelno radimo na otklanjanju »uskih grla« koji se najviše dotiču procedura koje se, pak, korisnicima nerijetko čine komplicirane i kompleksne, međutim, te iste procedure u izvjesnoj mjeri moraju biti takve jer su jamac transparentnog korištenja sredstava. Dakle, pronalazimo u svemu određeni balans i nastojimo smanjiti potrebne administrativne korake te, s druge strane, dodatno ojačati sustav kontrole.