Život na otocima nosi specifične izazove, od prometne povezanosti i vodoopskrbe do zdravstvene skrbi i gospodarskog razvoja. Kako bi otočanima osiguralo bolje uvjete života i rada, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog novog Zakona o otocima, koji će u javnom savjetovanju biti do ponedjeljka, 7. travnja, i koji donosi niz mjera u područjima infrastrukture, ekološke održivosti, poduzetništva i javnih usluga.

O novostima koje zakon donosi, o financijskom okviru njegove provedbe te o načinima na koje će se osigurati da mjere ne ostanu samo na papiru, razgovaramo s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem.

Sve sfere života

Koje novosti za otočane i otočne gospodarstvenike donosi novi Zakon o otocima?

– Zakon je sveobuhvatan i tiče se svih sfera života na otoku. Tako da daje niz potpora, od prijevoza, i vodoopskrbe do jačanja poduzetništva i zapošljavanja, te zaštite okoliša, ali i potpore društvenom životu na otoku. Cilj je podizanje kvalitete života i da koliko god je to moguće više približimo osnovne uvjete života otočana s onima koji žive na kopnu.

Svjesni smo da su otoci posebni i da nikada uvjete života na otoku ne možemo do kraja izjednačiti sa životom na kopnu. Ali život na otoku pruža druge pogodnosti koje su jedinstvene, poput očuvane prirode, autentičnosti i osjećaja lokalne zajednice, a na nama je da ojačamo sve javne usluge koje mogu pomoć da se život na otoku odvija nesmetano i u skladu s očekivanjima otočana.

Od ranije sufinanciramo autobusni i pomorski prijevoz otočanima, kao i trošak prijevoza vode do 85 kubika po otočaninu. Sad smo dodatno povećali financiranje troška dovoza vode otočnim poslodavcima u cijelosti, a ne samo 50 posto troška kao što je bilo do sada.

Isto tako, omogućili bismo otocima koji imaju sustav vodoopskrbe, ali se u sezoni suoče s nestašicom, sufinanciranje vodonosaca, kako bi premostili sušna razdoblja. Nastavljamo i s mjerom očuvanja radnih mjesta na otocima kroz potpore poslodavcima u visini jedne prosječne plaće godišnje za svakog zaposlenika koji ima prebivalište na otoku.

A dodatno na to planiramo uvesti i mjeru malih darovnica od 20 ili 30 tisuća eura koje poduzetnici mogu uložiti u napredna tehnološka rješenja poput solara, desalinizatora, biopročišćivača ili u digitalizaciju svog poslovanja. Jako nam je važna zelena tranzicija otoka, stoga su sve mjere snažno usmjerene prema zaštiti okoliša i očuvanju otočnog ekosustava.

SDP-ova saborska zastupnica i gradonačelnica Supetra Ivana Marković istakla je jučer nužnost uvođenja promjena koje će poboljšati zdravstvenu skrb na otocima, primjerice uvođenje stalnog dodatka na plaću za sve doktore i medicinsko osoblje na otocima, uvođenje beneficiranog radnog staža za otočne liječnike i osiguravanje stambenog pitanja. Koje su konkretne mjere u ovom segmentu predviđene nacrtom prijedloga Zakona o otocima?

– Meni je drago da je saborska zastupnica proučila prijedlog novog Zakona o otocima jer je upravo mjera za sufinanciranje dodatka na plaću liječnicima na otocima te ulaganje u kadrovske stanove i uređenje ambulanti jedna od ključnih mjera u okviru unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima.

Time želimo postići da se liječnici, koje nije lako privući na otok, lakše odluče za rad na otoku jer će imati bolju plaću od kolega na kopnu. Upravo to smo premijerno predstavili prošli tjedan na Dugom otoku u Salima.

Slušamo naše otočane i znamo koliko je važan doktor na otoku i dobra primarna zdravstvena zaštita. Zato smo ovim Zakonom predvidjeli snažno ulaganje u zdravstvenu zaštitu na otocima.

Zelena infrastruktura

A što je s infrastrukturom? Može li se očekivati ulaganja u domove kulture, nerazvrstane ceste i raznu drugu društvenu i javnu infrastrukturu?

– Apsolutno ćemo nastaviti podupirati projekte općina u tim područjima, ali dajući prednost zelenoj infrastrukturi, poput električnih punionica, energetske obnove, solara, protupožarnih puteva i slično.

Izvrstan primjer je ulaganje u punionice za električna vozila i desalinizator za koje smo prošli tjedan uručili ugovore u Salima i vjerujem kako će otočne općine sve više takvih projekata kandidirati za sufinanciranje.

Poseban interes izazvali su biopročišćivači za obiteljske kuće, koje bi država sufinancirala s 85 posto.

– Jako me obradovao stvarno izniman interes za ovu mjeru. Više od 50 posto stanovništva otoka nije spojeno na sustav kanalizacije i zato smo pokrenuli ovu mjeru i želimo da se što više kućanstava uključi.

To je izvrsna prilika jer sufinanciramo 85 posto vrijednosti ugradnje, odnosno maksimalno do 10 tisuća eura, a rezultat bi bio otočna domaćinstva s ekološki prihvatljivim odvodnjama. A to znači otoke bez crnih jama!

Za sad smo krenuli s pilot-programom na Dugom otoku, ali vjerujem kako će se on pokazati dobrom praksom te se nadam daljnjem širenju ovog programa na sve otoke u Hrvatskoj. Interes prilikom predstavljanja poziva u Salima pokazao je da će se od 30 do 40 kućanstava uključiti u ovu mjeru, što je fantastično.

Odvojeno prikupljanje otpada

Zna li se koliko će koštati provedba Zakona o otocima?

– Sadašnji Zakon težak je oko 100 milijuna eura godišnje. Vjerujem da će novi Zakon, sa svim novim mjerama koje smo predložili, premašiti 130 milijuna eura godišnje, a riječ je o sredstvima koje za otoke izdvajamo iz nacionalnog proračuna.

Kako će funkcionirati projekt sanacije odlagališta i izgradnje reciklažnih dvorišta na otocima? Može li se već govoriti o konkretnim lokacijama?

– U ovome djelu mjerama sufinanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta, sanacije odlagališta i prijevoza otpada s otoka na kopno direktno ćemo pomoći općinama da snažnije pristupe rješavanju ovog problema. Konkretne lokacije definirat će općine, a mi ćemo im sufinancirati troškove izgradnje, sanacije i prijevoza.

Za rezultat očekujemo povećanje odvojenog prikupljanja otpada na otocima, manje divljih odlagališta i još čišće otoke. Moja poruka za kraj je da uz sve ove mjere razvoja koje provodimo, moramo biti pažljivi i sačuvati bogomdanu prirodu na našim otocima, zbog koje ih svi toliko volimo.

Nema se zašto sumnjati u provedbu Zakona

Otočani često ističu da se zakoni donose, ali se ne provode. Kako ćete osigurati da ovaj zakon neće ostati samo na papiru? Hoće li postojati mehanizmi prilagodbe ako se pokaže da neka mjera nije učinkovita?

– Mi stalno slušamo otočane, zato i imamo Vladin format Otočnog vijeća, gdje nam se redovno godišnje iznose problemi otočana. Nastojimo svima izaći u susret. Nema se zašto sumnjati u provedbu ovog Zakona jer naša Uprava za otoke garantira provedbu svaku od ovih mjera, kao što je to činila i do sada sa svim mjerama.

Važno je da mjere dobro pogodimo i da ih s vremenom unaprijedimo, da svi budu zadovoljni. Ja ne sumnjam da je ovaj Zakon veliki iskorak u rješavanju izazova s kojima se otočani susreću, i po pitanju zdravstvene zaštite, ali i po pitanju ulaganja u zaštitu okoliša i zelenu infrastrukturu.