Foto Patrik Macek/PIXSELL
Usklađivanje mirovina provodi se na temelju službenih statističkih podataka o stopi rasta potrošačkih cijena i prosječne plaće u prvih šest mjeseci prošle godine
povezane vijesti
Stiže prvo usklađivanje mirovina u ovoj godini, no kako Državni zavod za statistiku još nije objavio prosječnu plaću za lanjski prosinac, na temelju koje se radi usklađivanje, ne može se precizno odrediti za koliko bi mirovine trebale porasti.
Ipak, prema izračunu analitičara mirovinskog sustava i člana Glavnog savjeta Hrvatske stranke umirovljenika Željka Šempera, siječanjskim usklađivanjem mirovine bi trebale rasti za 4,68 posto, a porast će svim umirovljenicima uz retroaktivnu isplatu razlike.
Usklađivanje mirovina provodi se na temelju službenih statističkih podataka o stopi rasta potrošačkih cijena i prosječne plaće u prvih šest mjeseci prošle godine. Dosad je poznato da je inflacija u prvom polugodištu prošle godine bila niža za tri posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, a bruto plaće veće za oko 5,4 posto. Uzme li se omjer usklađivanja od 70 prema 30, proizlazi spomenuto povećanje od 4,68 posto. To bi značilo, kako je za Dnevnik.hr izjavio Žarko Delač iz Hrvatske stranke umirovljenika, da će »onaj tko ima 1.000 eura mirovinu, dobiti recimo 50 eura«.
– Onaj tko ima 300 eura mirovinu, taj bi dobio negdje oko 15 eura, rekao je Delač.
Za pet godina produljenog radnog staža 27% veća mirovinaUmirovljenici koji žele raditi i nakon odlaska u mirovinu – a prema službenim podacima u Hrvatskoj je lani radilo oko 25 tisuća umirovljenika – imaju pravo na tzv. bonifikaciju, odnosno uvećanje buduće mirovine za 0,45 posto na svaki dodatni mjesec rada (lani je iznosio 0,34 posto), odnosno polazni faktor za izračun mirovine povećava se za 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon 65. godine života za muškarce, a za žene nakon 63 godine i 6 mjeseci. Budući da se bonifikacija može koristiti najviše pet godina, to znači da za pet godina produljenog radnog staža umirovljenik može ostvariti 27 posto veću mirovinu. Također, ukoliko se umirovljenik zaposli nakon što je otišao u prijevremenu starosnu mirovinu, dodatnim radom može ispuniti uvjete za stjecanje pune starosne mirovine. Za većinu umirovljenika koji žele nastaviti raditi, najpovoljnija opcija je rad na pola radnog vremena uz primanje mirovine. Za ovu mogućnost najčešće se odlučuju oni koji su ranije otišli u mirovinu, a dodatnim radom nastoje poboljšati kućni budžet. Ako se nakon odlaska u mirovinu zaposli na puno radno vrijeme, u tom slučaju umirovljenik ima sva prava po ugovoru o radu kao i drugi zaposlenici, ali se isplata mirovine obustavlja.
|
Spriječiti pad
Podsjetimo, ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić odbio je prijedlog umirovljeničkih udruga o omjeru usklađivanja mirovina u odnosu 100 prema nula, a samo takvim usklađivanjem, tvrde umirovljenici, spriječio bi se stalni pad udjela prosječnih mirovina u prosječnoj plaći, iako je premijer Plenković, podsjećaju, još 2016. obećao da je cilj njegove Vlade rast udjela mirovina s 40 prema 60 posto prosječne plaće. Trenutno prosječna mirovina čini tek 42,17 posto prosječne plaće.
No, već od prvog srpnja, kada slijedi drugo ili srpanjsko usklađivanje mirovina, koristit će se povoljniji omjer od 85 prema 15, što je velikim dijelom rezultat pregovora državnih i javnih službi o povećanju plaća i rasta minimalne plaće. Zadnjim usklađivanjem u srpnju prošle godine došlo je do rekordnog rasta mirovina od 8,42 posto, dok su siječanjskim usklađivanjem prošle godine mirovine rasle za 5,37 posto. Tako je prosječna mirovina za kolovoz isplaćena u rujnu prošle godine iznosila 446,69 eura te je nakon usklađivanja porasla za 31,72 eura u odnosu na prosječnu mirovinu za srpanj, pa je udio mirovine u odnosu na plaću dosegnuo 39,15 posto.
»Trinaesta mirovina«
Na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u studenom prošle godine dogovorena je i isplata »trinaeste« mirovine kao trajnog dodatka na plaću. Umirovljeničke udruge s Vladom su dogovorile kompromisno rješenje po kojemu će »trinaesta« mirovina biti sastavni dio redovne mjesečne mirovine, a iznos dodatka ovisio bi o godinama radnog staža, što znači da bi oni koji su prije mirovine radili dulje, dobivali veći dodatak, a riječ je o pet eura po godini staža, pa bi, primjerice, umirovljenik s prosječnih 31 godinu radnog staža dobio 155 eura trajnog dodatka. Isplata dodatka na mirovinu trebala bi se realizirati u prvom ovogodišnjem polugodištu.
Također, od prvog siječnja raste i nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu, i to sa sadašnjih 120 na 150 eura, a povećava se i cenzus za ostvarivanje ovog prava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva.
