U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i kandidatkinja za predsjednicu RH istaknula je nasilje nad starijim osobama i manjak institucionalne skrbi kao glavne probleme zbog čega im se uskraćuje pravo na dostojanstvenu i sigurnu starost.

U hrvatskom društvu, posebno u političkom prostoru, starije osobe spominju se najčešće prigodničarski, prije izbora, i to isključivo u kontekstu podizanja mirovina, kritizirala je saborska zastupnica i predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić.

“Svjesni smo da je nužno podići ekonomskih standard naših umirovljenika kako bi mogli imati dostojanstvenu starost”, rekla je na konferenciji za medije održanoj na trgu Nikole Šubića Zrinskoga te je tom prilikom predstavila konkretan prijedlog za unapređenje položaja starijih osoba u društvu.

“U Hrvatski sabor uputila sam Rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba, prvi cjelovit dokument koji se sustavno bavi njihovim pravima”, istaknula je.

Rezoluciju su, kako je pojasnila, izradile četiri profesorice s Pravnog fakulteta – Sunčana Roksandić, Aleksandra Korać Graovac, Irena Majstorović i Silvia Rusac.

Selak Raspudić se osvrnula i na trenutačnu situaciju u političkom okruženju, rekavši da Rezolucija o položaju i pravima starijih osoba, koju je predložila, još uvijek nije uvrštena na dnevni red Sabora jer je riječ o oporbenom prijedlogu.

„To je tema koja se tiče svih građana RH, bez obzira na političke podjele“, dodala je te istaknula tri goruća problema s kojima se osobe starije životne dobi susreću.

Prvi je nasilje nad starijim osobama, rekla je naglasivši da je tu često riječ o nasilju unutar obitelji, koje mnoge starije osobe zbog srama ne prijavljuju. Također, ukazala je na nedostatak adekvatnih skloništa za muškarce žrtve obiteljskog nasilja.

„Smatram da je nužno osnovati posebno pravobraniteljstvo ili odjel unutar postojećeg pravobraniteljstva koji bi se posvetio skrbi za prava starijih osoba“, rekla je te naglasila važnost pravne zaštite starijih, apelirajući na hitno rješavanje njihovih pravnih problema “kako ne bi postalo pravilo da njihovi slučajevi u pravnom smislu ne dočekaju epilog za njihova života”.

Drugi problem tiče se institucionalne skrbi gdje je ukazala na nedostatak kapaciteta u domovima za starije osobe i neadekvatnu njegu.

„Često se događa da jedna osoba brine o 40 starijih osoba, što nije dostojanstveno“, naglasila je pozivajući na proširenje kapaciteta domova umirovljenika, ali i na poboljšanje usluga kućne njege.

Treći problem, prema njezinim riječima, odnosi se na nedostatak domova za osobe oboljele od demencije te nepostojanje registra oboljelih, što je nužno za pružanje adekvatne skrbi toj ranjivoj skupini.

Selak Raspudić također je istaknula važnost međugeneracijske solidarnosti, predlažući mogućnost da se godine studiranja otkupe i uračunaju u mirovinski staž, čime bi se povezale najobrazovanije generacije s osobama starije životne dobi.

Apelirala je na vladajuće da uvaže stručni prijedlog rezolucije koja je u saborskoj proceduri te pozvala na zajednički pristup starijima na cjelovit i dostojanstven način. „Imamo priliku napokon pristupiti ovoj temi natpolitički, nakon izbora“, zaključila je Selak Raspudić.