Sabor RH

Selak Raspudić: “Miliću kraljevski tretman i hitno povećanje plaće, a djeca neka čekaju”

Hina

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL



Uoči rasprave o izmjenama Zakona o Vladi, kojima se po hitnom postupku osnivaju dva ureda, nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić prozvala je u četvrtak vladajuće da se Vladinim službenicima i glasnogovorniku pruža “kraljevski tretman”, dok djeca nemaju pravo na asistente.


“U ovoj Vladi nije hitno provesti zdravstvenu reformu, omogućiti djeci koja imaju roditelje njegovatelje pravo na asistente, ali hitno je povećati plaću Marku Miliću”, rekla je Selak Raspudić u ime Kluba nezavisnih i Fokusa tražeći stanku uoči rasprave izmjena Zakona o Vladi, kojima se osnivaju dva nova ureda – za socijalno partnerstvo i odnose s javnošću.


Predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića pitala je kako će, nakon ovog prijedloga po hitnoj proceduri, pogledati u oči bilo kojeg saborskog službenika koji je daleko više omalovažavan nego službenik u Vladi budući da, kako mu je poručila, Plenković pruža “kraljevski tretman” svojim službenicima, a on svoje treći put “pušta niz vodu”.




Jandroković ju je prozvao za demagogiju te pojasnio da su i službenicima Sabora i drugim službenicima plaće podignute te da će “ponosno hodati hodnicima Sabora” dodajući da je razlika u glasovima koje je dobio on i Selak Raspudić na parlamentarnim izborima jako velika.


Oporba Jandrokoviću: Nije ovo vaš privatni Sabor


HDZ-ov Marko Pavić naglasio je da izmjenama Zakona nema pretvaranja službenika u državne dužnosnike već da se radi o postojećim dužnosnicima.


Stanku je zatražila i Dalija Orešković u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i stranke DO i ljudi s imenom i prezimenom kako bi istaknula da je “nisko” ono što Vlada radi s ovim Zakonom.


“Komotno ga možemo preimenovati u Zakon selektivne primjene. Najveći kršitelj Ustava i rušitelj pravnog poretka je upravo Plenković. Glasnogovornik Vlade, Marko Milić je čovjek koji je na svojoj funkciji trgovao utjecajem kako bi svoje prijatelje i jatake neosnovano zaposlio u državne tvrtke”, ustvrdila je Orešković na što je Pavić podsjetio da je Milića Povjerenstvo za sukob interesa oslobodilo te da protiv njega nije bilo nikakve kazne niti optužnice.


“Tko je kršitelj Ustava, a tko nije, narod je rekao što o tome misli 17. travnja, kada se Orešković sakrila na listi iza kršitelja Ustava”, odgovorio je HDZ-ov Josip Borić.


S obzirom na to da im je Jandroković svima odgovarao sa svoje pozicije predsjedavajućeg, oporba se ‘obrušila’ i na njega pojašnjavajući da na to nema pravo.


“Koristite stolicu predsjednika Sabora za svoju korist. Nije ovo vaš privatni Sabor”, poručio mu je Mostov Miro Bulj, a Jandroković pojašnjavao kako ima pravo braniti se kada ga se prozove iako je svjestan da u Poslovniku nema predviđenog mehanizma po kojem je propisano njegovo javljanje za riječ.


“Imate pravo da se branite, ali sukladno Poslovniku nemate pravo odgovarati u vidu replike i trebali bi dati sami sebi opomenu”, rekao je SDP-ov Ranko Ostojić, a istog je stava i zastupnica Centra Marijana Puljak.


“Ne sporim da se morate obraniti, ali onda i vi morate dignuti povredu Poslovnika jer se onda i mi možemo ustati i govoriti bez javljanja svaki put kad nas se napada”, poručila je, a Jandroković predložio da jedna od tema razgovora o novom Poslovniku bude upravo ta.


Oporba: Izmjene Zakona o Vladi su lex Milić; Katičić (HDZ): Imamo pravo donositi sve za bolje funkcioniranje Vlade


Mostov Nikola Grmoja je u zahtjevu za stankom upitao vladajuće je li uistinu bilo potrebno da prvi zakon koji donose po hitnoj proceduri bude, kako ga je nazvao, lex Milić.


“Je li to adekvatna poruka građanima uz sve probleme s kojima se suočavaju? Zar nije bilo uputnije da se prvo, primjerice, pomogne paušalcima? Ovo je sramota da se mi bavimo Milićem i njegovom plaćom”, poručio je.


HDZ je 17. travnja osvojio najviše mandata na temelju kojih je sklopio koalicijsku Vladu i ima pravo donositi organizacijske i tehničke stvari za bolje funkcioniranje Vlade, odgovorio je HDZ-ov Krunoslav Katičić.


Prema prijedlogu ovih izmjena, na čelo Ureda za socijalno partnerstvo Vlada bi, na prijedlog premijera, imenovala predstojnika Ureda, a imao bi položaj državnog tajnika i status državnog dužnosnika. Ured bi za potrebe Vlade i premijera obavljao stručne, analitičke, savjetodavne i administrativne poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za unaprjeđenje socijalnog dijaloga i partnerstva u Hrvatskoj na nacionalnoj razini.


Ured za socijalno partnerstvo postojao je i prije, od početka 2000-ih do Vlade Zorana Milanovića kada je ukinut.


Radom Ureda za odnose s javnošću upravljao bi glasnogovornik Vlade, kojeg, također, imenuje Vlada na premijerov prijedlog. Zakon predviđa da glasnogovornik Vlade, koji sada ima status državnog dužnosnika, ima položaj državnog tajnika te da ima i zamjenike koji će, također, biti državni dužnosnici, a imenovali bi se po istom postupku kao i on.