Tijekom pandemije u Hrvatskoj seksualno zlostavljanje djece povećano je za 67 posto, broj ovisnika o alkoholu skočio je na četvrt milijuna, a brojne obitelji su razorene, upozoreno je online panelu o mentalnom zdravlju nacije.

Online panel okupio je psihijatre, psihologe i predstavnike udruga civilnog društva koji su upozorili na porast svih vrsta ovisnosti, nasilja u obitelji i zlostavljanja djece tjekom pandemije, priopćila je u ponedjeljak Udruge Životna linija, kao jedan od organizatora skupa.

Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, iznijela je podatke MUP-a po kojima je, u odnosu na 2019., u prvih pet mjeseci 2020. godine zlostavljanje djece poraslo za 27 posto.  Lani je u odnosu na 2019. kazneno djelo kršenja djetetovih prava, odnosno, fizičko i emocionalno zlostavljanje, poraslo za 32 posto, dok se seksualno zlostavljanje povećalo za čak 67 posto.

U Poliklinici vidimo sve više djece koja su žrtve nasilja u obitelji ili seksualnog zlostavljanja, istaknula je Buljan Flander  na skupu koji je organiziralo Hrvatsko psihijatrijsko društvo i Udruga Životna linija, u sklopu kampanje Čujem te #IspodPovršine. Posljedica pandemije je i to što više od polovine djece osjeća beznađe, tugu i strahove.

“Djeca su tijekom pandemije stalno bila kod kuće s računalima i mobitelima, pa je drastično poraslo i nasilje izvan obitelji, odnosno, online nasilje. Roditelji bi trebali pokazati puno više interesa za online aktivnosti djece, čak i kad se ne razumiju u tehnologiju”, poručila je Flander. Dodala je da se dijete uz pametni telefon neće družiti sa svojim vršnjacima, već s ljudima svih životnih dobi, od kojih mnogi imaju loše namjere. Povećao se i broj konzumenata marihuane među djecom, a osobito zabrinjava da se korištenje marihuane veže uz sve mlađe dobne skupine.

Kod odraslih, uz konzumaciju alkohola i ilegalnih supstanci, značajno su porasle bihevioralne ovisnosti – o klađenju i kockanju. Sve se to odražava na kompletne obitelji i djeluje razarajuće. Situacija nikako nije dobra, upozorio je psihijatar Ivan Ćelić. “Obitelj ovisnika o kockanju najčešće je razorena i teško ranjena, i njima treba pomoć. Ujedno, tu su i društveno prihvatljive ovisnosti, poput one o alkoholu, i podaci kažu da je u Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu. To je ogromna brojka”, ocijenio je Ćelić.

Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, upozorila je na izostanak socijalnog i emocionalnog učenja, odnosno, životnih vještina i empatije u hrvatskom društvu. “Učenje tih vještina moralo bi biti dio obrazovnog kurikuluma”, rekla je.

Njezina je preporuka da  se poveća mentalna zdravstvena pismenost, omogući razgovor o emocijama te radi na destigmatizaciji onih s problemom. Naime, stigmatizacija je čest razlog što ljudi ne traže pomoć kada uoče problem ovisnosti ili mentalnog zdravlja, pa je civilno društvo tu od iznimne pomoći. Upravo su udruge mjesta gdje ljudi mogu pronaći pomoć i podršku, bez bojazni od osuđivanja i stigmatizacije.

Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija, rekao je da im se brojni građani javljaju, da imaju educirane članove i svakoga s problemom mogu uputiti prema onoj pomoći koja je za njega najoptimalnija. Pozivao je sve koji imaju potrebu da im se jave na mail udruge – [email protected].