Sabor je je u petak izglasao zakon kojem je svrha staviti na snagu Zakon o izbornim jedinicama objavljen 4. listopada u Narodnim novinama.

Predsjednik Zoran Milanović nije još potpisao taj Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o izbornim jedinicama, što znači da će on na snazi biti od idućeg tjedna, osmog dana po objavi u Narodnim novinama. No, dio oporbenih saborskih zastupnika uputio je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti oba ova dokumenta.

Paralelno s tim se u hrvatskim pravnim i političkim krugovima pojavila informacija da bi Ustavni sud odlučivanje o njima mogao odgoditi za razdoblje nakon provedenih izbora za Sabor.

Zato smo se jučer obratili predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću kako bi on potvrdio ili demantirao ta nagađanja.

Neobična situacija

– Držim da bi Ustavni sud svakako o tome trebao odlučiti prije parlamentarnih izbora, ma kada oni bili, rekao nam je Šeparović, otklanjajući tako sve spekulacije da bi ustavni suci mogli uzeti predah i Zakonom o izbornim jedinicama baviti se tek po završetku izbora.

Bilo bi to doista neobična situacija s obzirom na to da je Ustavni sud u veljači ukinuo stari zakon, ali, eto, Šeparović nam je otkrio da će Ustavni sud ocijeniti je li uopće u skladu s Ustavom zakon koji je Sabor usvojio kako bi se mogli održati izbori.

Možda će se to onda dogoditi već do kraja godine, kako bi se Saboru ostavilo određeno vrijeme za proceduru donošenja novog zakona, u slučaju da Ustavni sud ukine i ovaj koji je sada na snazi ili će to uskoro biti.

Ustavni sud će morati i analizirati u kojoj je mjeri Zakon o izbornim jedinicama ispunio kriterije za njegovu izradu što ih je zadao sam Ustavni sud u odluci iz veljače, kao i prethodna dva izvješća, iz 2010. i 2015. godine.

Jer u zahtjevu za ocjenu ustavnosti predanom u petak, oporba uglavnom inzistira na tome Vlada i Sabor nisu poštovali bitne odrednice izvješća i odluke kojom je stari Zakon o izbornim jedinicama prestao važiti s 1. listopada.

Tako se upozorava da je Ustavni sud 2015. naglasio da se izborni sustav mora zaštititi od arbitrarnosti te da se razgraničenje izbornih jedinica treba »podrediti pravilima struke te se na taj način izuzeti iz domene političkog odlučivanja kako bi se umanjio rizik arbitrarnosti postupka delimitacije izbornih jedinica koji neminovno dovodi do urušavanja povjerenja građana u pravičnosti i demokratičnosti izbornog sustava«.

»Saborska većina oglušila se na opetovana upozorenja ne samo političke već i stručne javnosti o neprihvatljivosti nedemokratske procedure izrade Zakona o izbornim jedinicama uslijed neimenovanja radne skupine za izradu prijedloga od strane ovlaštenog predlagatelja te nepostojanje stručne i javne rasprave.

Na taj način ni Vlada ni saborska većina nisu osigurali depolitiziranost procesa već upravo suprotno. Takvim postupanjem zakonodavac je umjesto otklanjanja nepovjerenja građana u pravičnost i demokratičnost izbornog sustava postojeće nepovjerenje dodatno produbio«, ističe se u zahtjevu opozicije o kojem će se očitovati Ustavni sud.

Empirijsko utemeljenje

Nadalje, oporbene stranke, osim Mosta koji radi na svom zahtjevu, podsjećaju Ustavni sud na njegovo stajalište da »službeni podaci u Registru birača moraju imati objektivno empirijsko utemeljenje i kao takvi pružati uvid u stvarno stanje stvari o broju birača u izbornim jedinicama kako god one bile definirane zakonom«.

»Iako je u svojoj odluci Ustavni sud jasno i nedvosmisleno ukazao na manjkavosti podataka u Registru birača, Vlada je kao podlogu za izradu Zakona o izbornim jedinicama koristila isključivo podatke iz Registra birača, bez prethodno poduzetih bilo kakvih radnji koje bi osigurale da se i u odluci Ustavnog suda uočene razlike između broja birača u Registru birača i broja punoljetnih stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2021. pokušaju svesti u razumne granice«, još je jedan argument oporbe protiv Zakona o izbornim jedinicama.

Ona također ukazuje i na to da se ovim zakonom, suprotno kriterijima Ustavnog suda, granice izbornih jedinica značajnije ne poklapaju s granicama županija nego što je bio slučaj u starom zakonu.

Opozicija problematizira i »nevjerojatan propust« i » gotovo bezizlaznu pravnu situaciju« jer se ne zna je li zakon na snazi. »Smatramo da se radi o neustavnom procesu donošenja izmjena i dopuna jer predlagatelj polazi od toga da Zakon o izbornim jedinicama nije ni stupio na snagu.

Ako nije stupio na snagu, postavlja se pitanje kako ga se može mijenjati izmjenama i dopunama. Molimo Ustavni sud da odgovori je li zakon i kada stupio na snagu i jesu li izmjene i dopune zakona na predloženi način s ustavnopravnog aspekta valjane«, zaključuje se u zahtjevu oporbe za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama koji je napisao Klub zastupnika Možemo!.

Grbin: Očekujem da suci izaberu zaštititi Ustav i svoj integritet

– Vladajuća većina ignorirala je upute Ustavnog suda, posebno one koje se odnose na nevjerodostojnost Registra birača i potrebu da se županije ne cijepaju.

Zato se Ustavni sud našao u situaciji da bira između zaštite HDZ-a i Andreja Plenkovića i zaštite Ustava i vlastitog integriteta. Očekujem od ustavnih sudaca da izaberu ovo drugo, kazao nam je jučer predsjednik SDP-a Peđa Grbin.