Foto Dalibor Urukalović / PIXSELL
U kampanji očekujemo angažman svih. Ivan Penava će imati ulogu u kampanji kao i svi dužnosnici stranke. I Miro Kovač i Davor Ivo Stier imaju obvezu odraditi sve što mogu da Kolinda Grabar-Kitarović ostvari što bolji rezultat 22. prosinca, kada će najvjerojatnije biti prvi krug predsjedničkih izbora
Predsjednik Izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović, osječko-baranjski župan i član Predsjedništva HDZ-a Ivan Anušić, u razgovoru za naš list govori o aktualnoj političkoj situaciji i o tome kako teku pripreme za početak formalne kampanje za izbor predsjednice odnosno predsjednika Republike.
– Pripreme idu svojim tijekom, stožer je ustrojen i s radom smo započeli onog trenutka kada je predsjednica istaknula svoju kandidaturu. Kao voditelj izbornog stožera sa svojim timom obilazim sve županijske organizacije HDZ-a. U komunikaciji sam sa županijskim odborima, zajednicama, dužnosnicima i običnim članovima i u fazi ustrojavanja gradskih i općinskih stožera. Imamo već i okvirno određene datume za sve skupove, a oni se trenutno usklađuju s obvezama predsjednice. Bit će i dvije klauzure na kojima će članstvu i građanima biti predstavljen program. Na njima će biti prisutna predsjednica zajedno s vodstvom stranke. Jedna će klauzura biti za jadransku, a druga za kontinentalnu Hrvatsku.
Pobjeđujemo po svim anketama
Planiramo i skupove za građane, jer Kolinda Grabar-Kitarović je i tijekom protekle četiri i pol godine pokazala da je predsjednica iznad stranačkih interesa i da jednako gleda na sve hrvatske ljude. Predsjednici su, naravno, i dalje prioritetne državničke aktivnosti koje svakodnevno odrađuje. U stalnoj smo komunikaciji i s njom i s ljudima iz njenog kabineta. Bit će vremena i za predizbornu kampanju.
Koliko HDZ ima utjecaja na njen izborni program i na ono što će ona govoriti u kampanji?
– Predsjednica nije članica HDZ-a, jer kao predsjednica države to ne može biti. Ali ona potječe iz HDZ-a, to je njena stranka. Njen su svjetonazor i političke poruke identične onima koje promovira HDZ. Bit ćemo u koordinaciji i sinergiji, a njene će poruke kao i do sada biti upućene svim ljudima koji žive u Republici Hrvatskoj i Hrvatima u inozemstvu. Predsjednica je i do sada imala podršku i u stranci i izvan stranke, podršku svih onih koji su prepoznali da u Hrvatskoj zagovara razvoj društva u svim segmentima te da na međunarodnoj razini puno bolje pozicionira Hrvatsku od svojih prethodnika. Program je stoga usmjeren prema rastu, razvoju i boljitku svih hrvatskih ljudi, a u skladu s HDZ-om, koji je narodna i stožerna državotvorna stranka koja promiče hrvatske nacionalne interese, domoljublje te tradicionalne i demokršćanske vrijednosti.
Europski su izbori pokazali da je HDZ izgubio dio desnih birača. Postoji li mogućnost da oni sada ne podrže ni Kolindu Grabar-Kitarović
– Mislim da se to neće dogoditi. Ovo što se dogodilo na europskim izborima prvenstveno je rezultat malog odaziva, odnosno nezainteresiranosti građana za iste. Odaziv je bio samo oko 20 i nešto posto. I to je bio uzrok takvog rezultata europskih izbora. Kolinda Grabar-Kitarović, kada govorimo o desnom biračkom tijelu, ima apsolutnu podršku. Tu nema nikakve dileme. Ali kada analiziramo rezultat HDZ-a na europskim izborima treba reći da je HDZ na njih izašao samostalno. A na europskim izborima 2014., kada je osvojeno šest mandata, HDZ je izašao s još dva ili tri koalicijska partnera. Ovaj je puta izašao samostalno i dobio je točno onoliko koliko bi vjerojatno i dobio da je prije pet godina izašao samostalno. Tako da se ovi i europski izbori prije pet godina ne mogu staviti u isti kontekst. Mora se u obzir svakako uzeti činjenica koju sam spomenuo. A kada govorimo o Kolindi Grabar-Kitarović, ona u ovom trenutku vodi po svim anketama i pobjeđuje i u prvom i u drugom krugu. Tako da mislim da tu ne bi trebalo biti bilo kakvih problema kada govorimo o desnom biračkom tijelu. Naravno da postoje i razni kandidati koji pokušavaju uzeti dio desnog biračkog tijela, ali to neće značajno utjecati na konačni izborni rezultat.
»Bujica« je pristrana
Ali i sama je predsjednica nekim svojim postupcima udaljila desne birače – na primjer posjet srpskog predsjednika Aleksandra Vučića ili njeno priznanje pogreške vezano za pozdrav Za dom spremni.
– Jako je jednostavno i lako kritizirati nekoga za nešto što ta osoba ima obvezu raditi. Puno je jednostavnije kandidirati se i reći da sve ono što je netko radio jednostavno nije valjalo. A kada govorimo o pozdravu Za dom spremni – to je bio pozdrav koji je nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata i ustaškog pokreta, to je apsolutno jasno svima i tu nema nikakve dileme. Ako je dio biračkog tijela zbog predsjedničinog distanciranja od pozdrava Za dom spremni svoj glas odlučio dati nekom drugom kandidatu, to je njihovo pravo. Ali mislim da sve te stvari nisu bile usmjerene protiv desnih birača niti protiv Hrvatske, što je ključno i bitno. Politika sa sobom nosi odgovornost, političari nose ogromnu odgovornost za izrečenu riječ i učinjeno djelo. Tako da to moramo gledati kroz kontekst da je predsjednica u obnašanju svojih dužnosti napravila apsolutno sve što je u njezinoj moći, ingerenciji i ovlastima. Ali i da u ni jednim trenutku nije ugrozila ili na bilo koji način omalovažila ni Hrvatsku ni hrvatske branitelje, ni desnicu ili kako god to nazivali – desnica, desno biračko tijelo ili konzervativni dio hrvatskog biračkog tijela, ili nekako drugačije.
Miroslav Škoro je ipak ušao u to biračko tijelo. Jeste li zabrinuti da bi njegova popularnost među njima mogla još i porasti.
Foto Dalibor Urukalović / PIXSELL
– On je u svakom slučaju želio ući u to biračko tijelo, ali se u njegovim zadnjim istupima vidi da je promijenio svoju retoriku u odnosu na to kakva je ona bila kada je najavio kampanju. To više nije desna retorika, a odgovori su mu nejasni ili ih izbjegava kada govori i o pobačaju i o Drugom svjetskom ratu i o Domovinskom ratu. Pokušava banalizirati ta pitanja i na njih ne odgovara na način kako to desnica očekuje. I njihova će potpora njemu, kako vrijeme bude prolazilo, sve više padati. On je u ovom trenutku dosegnuo svoj zenit potpore koja će u idućih dva i pol mjeseca kampanje vjerojatno dodatno oslabiti. I to baš zbog ovih razloga koje sam spomenuo. Znači, kada govorimo o Miroslavu Škori tu nema jasnih poruka. On sve manje pokriva desno biračko tijelo jer je u izjavama u zadnjih nekoliko medijskih nastupa samog sebe demantirao. Mi se ne bojimo ni jednog kandidata, pa tako ni Miroslava Škore. Želimo mu puno sreće, zdravlja i uspjeha u budućem životu, ali ovoj političkoj utakmici nije dorastao i ne može ozbiljno ugroziti Kolindu Grabar- Kitarović u njenoj namjeri da ostane predsjednica.
Đapiću par postotaka
Njega snažno podržava dio desnih medija kao što je primjer »Bujice« gdje se istovremeno brutalno napada Predsjednica. Koliko to može utjecati na izbore?
– Ne može puno utjecati ni jedan medij koji, kako sami kažete – brutalno napada Predsjednicu, ili bilo koga drugoga. Posao medija je prenošenje informacija, a kada jedan medij pokazuje tu dozu pristranosti, jednostavno gubi na kredibilitetu i to birači prepoznaju.
Koliko vam je Škoro opasan baš u Slavoniji, obzirom da je i on Slavonac?
– Ne, ne otežava nam apsolutno ništa. Kolinda Grabar-Kitarović je u Slavoniji pobijedila prije pet godina i pobijedit će ponovno. Miroslav Škoro kao kandidat ima vrlo sličnu potporu u Slavoniji i na primjer u Dalmaciji što je još uvijek nedovoljno da se ozbiljnije približi Predsjednici. Predsjednica i prema istraživanjima javnog mišljenja puno bolje stoji u Slavoniji nego Miroslav Škoro kojemu bi upravo ovdje trebala biti osnovna biračka baza.
U utrku ide i Anto Đapić koji nije među favoritima, ali bi ipak mogao osvojiti par postotaka glasova koji bi mogli biti odlučujući.
– Progurana je teza da je Miroslav Škoro desni kandidat u što ja sumnjam. To on uostalom i demantira u svojim zadnjim izjavama. A sada se pojavljuje još jedan desni kandidat, to je Ante Đapić. On koliko dobije, dobije. Dio birača će svakako dati glas Anti Đapiću kao što će dati i nekom drugom kandidatu. Ono što će on dobiti u kampanji i u svom biračkom tijelu to je dobio i zadnji puta kada se kandidirao za predsjednika Republike. A to je otprilike nekoliko posto. I ja tu ne vidim neki veliki problem.
Hoće li predsjednica pristati na sučeljavanja i prije formalnog početka kampanje?
– Sučeljavanja će biti, ali u kojem obliku i u kojoj formi to se još ne zna. To će odlučiti Predsjednica.
Kako vam se čini ova estradizacija kampanje? Imamo Milana Bandića mlađeg, imamo Avu Karabatić.
– Ja u politici ne volim populizam. To mi je jedna od najgorih strana politike. I nikada se nisam bavio populizmom. Populizam mi je potpuno stran. I mislim da sam time sve rekao o toj estradizaciji kampanje s Avom Karabatić i Milanom Bandićem mlađim. To ne izgleda ni privlačno ni dobro, niti to želim komentirati.
Kako tumačiti ankete po kojima u drugom krugu Grabar-Kitarović pobjeđuje Škoru s puno manjim razlikom nego Zorana Milanovića?
– Ankete tako pokazuju. Očigledno je da na dva različita protukandidata u drugom krugu biračko tijelo reagira različito. Ako imamo protukandidata s ljevice onda dolazi do polarizacije biračkog tijela, a ako imamo, uvjetno rečeno, sličnog protukandidata onda birači drugačije reagiraju. Mijenjaju se odnosi među biračima koji će u drugom krugu izaći na glasanje. To je možda prije pitanje za ljude koji se bave analitikom i procjenama.
Nije protuzakonito, ali je li zaista primjereno da glavni državni inspektor bude šef stožera u Gradu Zagrebu?
– Meni je ključno da to nije protuzakonito. To je prvo. A drugo, to je autonomna odluka Gradske organizacije HDZ-a Grada Zagreba koja je donijela takvu odluku i tako se posložila. I zadnji je puta Andrija Mikulić vodio stožer na predsjedničkim izborima, a kasnije i na parlamentarnim. Razlika između tada i danas je to što je on sada glavni državni inspektor. Ali ako to nije u sukobu sa zakonom ja s tim nemam problema.
Vukovar je simbol otpora
Jesu li ove promjene Zakona o državnim blagdanima u funkciji kampanje, posebno onaj dio koji se odnosi na to da će 18. studenoga biti državni praznik?
– Nisu. Ove su promjene po meni dobre jer je Vlada na čelu s Ivicom Račanom 2001. promijenila državne praznike i narušila kontinuitet i uvriježeno mišljenje da je 30. svibnja najvažniji praznik – Dan državnosti. I to se sada samo vraća na mjesto na kojem je trebalo biti. Na kraju krajeva, to nije ni trebalo mijenjati. A kada govorimo o Vukovaru, on je univerzalna vrijednost cijele hrvatske države i hrvatskog naroda. Vukovar kojeg svakog 18. studenoga posjećuje tisuće i tisuće ljudi, kojemu se klanja cijela Hrvatska, Vukovar koji je simbol otpora hrvatskog naroda i hrvatske državnosti, Vukovar koji je slomio kičmu JNA, spasio istok Hrvatske, a time i ostatak zemlje.
Da se Vukovar nije tri mjeseca branio kako se branio, imali bi Vukovar i u Osijeku, i u Virovitici, i u Požegi i svim onim mjestima koja su bila iza linije Virovitica – Karlovac – Karlobag. Smatram da Dan sjećanja na Vukovar treba biti neradni dan da se svakome u Hrvatskoj tko to želi omogući da može sjesti u autobus ili automobil i pokloniti se žrtvi Vukovara. Mislim da je to potrebno, jer toliki broj ljudi svake godine posjeti Vukovar da je logično da im se omogući da taj dan mogu posvetiti žrtvi tog grada. Da možemo svi obići Vukovar i vukovarska stratišta. I odati počast onima koji su svoje živote ostavili u obrani Vukovara i Hrvatske.
Ne bi li bilo logičnije da se kao državni praznik proglasi dan kada je završena reintegracija Vukovara i cijele istočne Slavonije?
– Treba gledati što se pokazalo kao prioritet hrvatskom narodu. Promjenom datuma – 30. svibnja na 8. listopad – u potpunosti se ugasila navika i želja hrvatskog naroda, a to je slaviti 30. svibanj kao Dan državnosti. Ista bi se stvar dogodila kada bi se kao državni praznik proglasio datum završetka mirne reintegracije. To ne bi zaživjelo među ljudima onako kako to treba. Jer su ljudi sami prepoznali 18. studeni kao dan kada se potrebno pokloniti žrtvi Vukovara. I taj je dan sam po sebi, bez ikakvih potrebnih organizacija i bilo kakvih poziva, svake godine privukao 100.000 ili 200.000 ljudi da u koloni sjećanja pođu od vukovarske bolnice do groblja.
Hoće li Ivan Penava imati istaknutu ulogu u kampanji?
– Ivan Penava će imati ulogu u kampanji kao i svi dužnosnici stranke. On je gradonačelnik Vukovara, predsjednik je gradske organizacije Grada Vukovara, i kao takav svakako će imati obvezu voditi aktivnosti koje se događaju na području Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.
Kakvu će ulogu imati takozvani disidenti kao što su Davor Ivo Stier ili Miro Kovač?
– U kampanji očekujemo angažman svih. I Miro Kovač i Davor Ivo Stier su članovi HDZ-a i kao takvi imaju obvezu odraditi i napraviti sve što je u njihovoj moći da predsjednički izbori prođu što bolje, odnosno da Kolinda Grabar-Kitarović ostvari što bolji rezultat 22. prosinca, kada će najvjerojatnije biti prvi krug predsjedničkih izbora.
