Pred početak špice turističke sezone razgovarali smo s Davidom Soptom, predsjednikom uprave Jadrolinije, nacionalnog putničkog brodara o čijoj floti velikim dijelom ovisi promet prema otocima, ali i cjelokupno otočno gospodarstvo, uključujući turizam kao najvažniju gospodarsku granu.

Prošla će godina ostati upamćena kao rekordna u povijesti Jadrolinije, kako po broju prevezenih putnika, tako i vozila pa Soptu pitamo kakva su očekivanja i prvi pokazatelji za ovogodišnju turističku sezonu, odnosno može li lanjski rezultat biti ponovljen ili možda nadmašen.

Pozitivni trendovi

– Prošla je godina zaista bila jedna od najuspješnijih uopće za Jadroliniju. Srušili smo rekorde, prvi put smo premašili rezultate iz 2019. godine po broju prevezenih putnika, s ukupnim prometom od 12,4 milijuna, a s više od 3,5 milijuna premašili smo i broj prevezenih vozila.

Promet je bio četiri posto bolji nego u prethodnoj godini, a i financijski rezultati pokazuju stabilan rast, povećani su ukupni prihodi, a dobit je iznosila 4,9 milijuna eura, odnosno 14,4 posto više nego u 2022. godini.

Povećanje tih brojki značilo je i ulaganje u flotu pa je lani nabavljeno pet brodova, jer svaki novi brod znači i veći kapacitet prijevoza.

Morali smo izaći u susret rastućim potrebama tržišta. Što se ove godine tiče, pozitivni trendovi se nastavljaju.

Izuzetno smo zadovoljni jer je, primjerice, u travnju i svibnju ostvaren deset posto veći promet nego u ista dva mjeseca lani, a rasli su i prihodi, što je svakako dobar pokazatelj i uvod u ovogodišnju špicu turističke sezone.

Prihodi su vam lani i ove godine dijelom rasli i zbog ne baš popularnog povećanja cijena usluge, možemo li ove godine očekivati novi rast cijena?

– Prvi put smo korigirali cijene za sve kategorije putnika i vozila, u postotku koji prati stopu inflacije koja je iznosila 4,1 posto. Riječ je o relativno malom povećanju cijena.

Zaista nismo imali nekih prigovora putnika, jer se ne radi o velikom povećanju, posebno u odnosu na povećanje cijena velikog broja drugih roba i usluga u zadnje dvije-tri godine.

Osim toga, riječ je o povećanju koje je određeno na razini države, za sve brodare koji održavaju državne linije. Što se tiče cijena za otočno stanovništvo, naša je ideja da se izmijeni postojeći Pravilnik o povlaštenom prijevozu koji to regulira te da ministar može donijeti odluku da popust za otočane bude i veći od sadašnjeg.

U većini mediteranskih zemalja otočno stanovništvo ima značajne popuste u pomorskom prijevozu, negdje čak i do 90 posto, tako da smatramo da se i našim otočanima trebaju dati dodatne olakšice.

Nabavu novih brodova pratile su poteškoće i kontroverze. »Oliveru« su inspektori lučke kapetanije zabranili isplovljavanje zbog uočenih nedostataka, »Dalmacija« je s održavanjem linije Dubrovnik – Bari krenula kasnije od planiranog, a »Sveti Duje« još nije započeo s plovidbom. Jesu li svi problemi na »Oliveru« otkonjeni, je li on siguran za plovidbu?

– Brod ispunjava sve uvjete za sigurnu plovidbu, a što se tiče putnika na »Oliveru«, mislim da je najbolji pokazatelj njihovog zadovoljstva tim brodom Facebook grupa koja je nedavno osnovana i već broji više od tri tisuće članova i na kojoj se može pročitati kako je velika većina njih oduševljena brodom.

S uvođenjem »Olivera« na liniju Split – Vela Luka povezanost Korčule s kopnom nikad nije bila bolja. Imamo dva velika broda – »Korčulu« i »Olivera« koji održavaju liniju prema Splitu tijekom sezone, a na liniji Orebić – Dominče u sezoni smo također stavili dva velika trajekta – »Ilovik« i »Sveti Krševan« tako da u najvišoj sezoni ne bi trebalo biti prevelikih gužvi.

Poboljšanje ponude

Kakvi su pokazatelji na liniji Dubrovnik – Bari koju od ove godine održava »Dalmacija«?

– »Dalmacija« je korak naprijed što se tiče međunarodnih linija. To je brod u koji smo uložili 18 milijuna eura, koji je prije desetak godina bio potpuno obnovljen i u izuzetno je dobrom stanju.

Brod nudi puno više sadržaja našim putnicima nego naši dosadašnji brodovi. Ideja nam je da upravo toj ponudi usluga na brodu damo još više kvalitetnijih sadržaja, poput gastro i ugostiteljske ponude u dva otvorena kafića, restoranu i grill baru. Mislimo da je to pravi smjer kojim trebamo ići.

Kada je brod nabavljen, bilo je govora o pokretanju kockarnice, odnosno casina na njemu. Što je s tom idejom, hoće li biti realizirana?

– Na brodu smo već zatekli određene aparate za igre na sreću, tako da je na brodu i prije bilo takvih sadržaja. U kontaktu smo s Hrvatskom lutrijom koja je zainteresirana za tu mogućnost i suradnju.

Postoje određene prepreke po pitanju broda kao mjesta na kojemu se organiziraju igre na sreću, ali vjerujem da će to biti riješeno te da će brod možda već ove ili iduće sezone putnicima ponuditi i casino.

Što se tiče same linije, očekujemo vrlo dobre brojke i rezultate, bez obzira na to što je ovo prva sezona u kojoj plovi brod »Dalmacija«, a liniju ćemo dodatno promovirati tako da vjerujem da neće nedostajati putnika.

Nakon sezone će »Dalmacija« povremeno biti angažirana na linijama prema Anconi, kao i na nekim većim linijama, primjerice Split – Stari Grad.

»Sveti Duje« je još uvijek u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici. Zašto i kad će zaploviti?

– Brod je pri završetku svih potrebnih adaptacija, potrebnih za dobivanje svih svjedodžbi Hrvatskog registra brodova. Ispunili smo 99 posto zahtjeva i vjerujem da će brod za desetak do petnaest dana biti spreman za plovidbu.

Razgovori s HEP-om

Što se zbiva s nabavom novih brodova? Natječaj za gradnju tri električna putnička broda za lošinjsko, šibensko i dubrovačko područje bio je poništen, raspisali ste novi. U kojoj je fazi i kad biste konačno mogli potpisati ugovor za njihovu gradnju? Što je s izgradnjom novih trajekata?

– Završavamo postupak natječaja. Definirali smo brodogradilište s kojim smo krenuli u pregovore, to je Dalmont, s kojim sad razrađujemo sve detalje izgradnje broda.

To nam je vrlo važno, jer nemamo dosadašnja iskustva s nabavom te vrste brodova tako da želimo biti sigurni da će sve biti kako valja.

Vjerujem da ćemo za tri do četiri tjedna biti spremni za potpisivanje ugovora. Za nas je to, iskreno, veliki izazov. Imat ćemo električne brodove koji će biti jedinstveni ne samo u našoj floti, nego na cijelom Mediteranu, gdje ih praktički nema.

To zahtijeva i dodatnu edukaciju naših pomoraca, paralelno s gradnjom brodova, jer ovi brodovi traže drugačija znanja od klasičnih.

Jedan od najvećih izazova nam je infrastruktura, odnosno električni priključci odgovarajućih kapaciteta za punjenje brodskih baterija, posebno na otocima. Tu se moraju angažirati lučke uprave, u suradnji s HEP-om. Razgovaramo i s lučkim upravama i s HEP-om, jer priključke treba izgraditi na vrijeme, kako bi bili spremni u trenutku kada brodovi započnu s plovidbom.

Što se trajekta tiče, završeno je projektiranje trajekta srednjeg kapaciteta, duljine sedamdeset metara, namijenen plovidbi na zadarskom području.

Riječ je o tailor-made brodu koji mora biti niži od 16 metara, kako bi mogao proći ispod mosta koji povezuje Pašman i Ugljan.

Njime bi značajno unaprijedili tamošnje linije, kako brzinom, tako i kvalitetom. Brod je projektiran, sad moramo osigurati sredstva, o čemu pregovaramo sa Svjetskom bankom, s kojom razgovaramo o financiranju naših budućih projekata.

Online kupovina karata smanjuje gužve

Koliko je zaživjela digitalna prodaja karata i mogućnost rezervacije karata za točno određeni polazak trajekta? Mogu li se dodatnim poticanjem on-line kupnje karata i rezervacija smanjiti gužve na trajektnim pristaništima, na onim linijama gdje je rezervacija moguća i namjeravate li taj vid kupovine karata dodatno promovirati i poticati?

– Mnogi već koriste taj način kupovine karata, ali jednako tako mnogi putnici ne prakticiraju on-line kupovinu i rezervacije, što bi sigurno barem donekle ublažilo gužve na pristaništima, a same putnike poštedjelo dugotrajnog čekanja na ukrcaj.

Što se tiče stranaca, oni to koriste u puno većoj mjeri. Rezerviranje mjesta na točno određenom polasku moguće je na linijama gdje pristanište omogućava formiranje kolona vozila, na žalost iz prometnih razloga nije dostupno na svim polascima, no tamo gdje je moguće, zaista bi smanjilo gužve i vrijeme čekanja na ukrcaj.