"Zaista smo u HLK bili iznenađeni žurnom smjenom ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, kolege Nogala, liječnika koji je godinama uspješno vodio ovu bolnicu. Rezultat predanog rada i stručnosti liječničkog tima bolnice Srebrnjak je dobivanje 60 milijuna eura vrijednog EU projekta gradnje Centra za translacijsku medicinu."
Krešimir Luetić predsjednik je Hrvatske liječničke komore (HLK), gastroenterolog iz KB Sveti Duh i predavač na Katedri za internu medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta. S prvim čovjekom strukovne liječničke udruge razgovaramo o aktualnim problemima liječnika u Hrvatskoj i mjerama zdravstvene politike koje očekuju da bi im status bio bolji, a kolege prestale razmišljati o odlasku iz zemlje.
Državnu blagajnu očekuje pozamašan izdatak na račun višegodišnjeg pogrešnog obračuna prekovremenih sati. Kad očekujete početak isplate duga, odnosno početak isplate plaća u skladu s odlukom Vrhovnog suda o načinu obračuna prekovremenih?
– Vrhovni sud je pravno shvaćanje u korist liječnika i svih zdravstvenih radnika, a vezano za dugogodišnje zakidanje pogrešnim obračunom prekovremenih sati, donio još 9. prosinca prošle godine. Liječnici su očekivali da će obračun plaće za prosinac već biti usklađen s odlukom Vrhovnog suda. To se nije dogodilo. Nema naznaka da su pokrenute potrebne izmjene Kolektivnog ugovora i Centralnog obračuna plaća kako bi liječnici ispravno obračunatu plaću dobili za siječanj 2020. Znači, nečinjenjem administracije nastavlja se daljnji rast duga, kao i novi, nepotrebni sudski troškova za državu. Ministarstvo još nije predložilo početak pregovora kojima bi se, eventualno nagodbom, pokušalo riješiti pitanje kamata ili plaćanja u ratama kod isplate ovih dugovanja. Kratko rečeno, zakonski obračunate plaće, sukladno odluci Vrhovnog suda, očekivali smo još jučer. Liječnici su te prekovremene sate davno odradili, a za njih još uvijek nisu zakonito plaćeni.O kolikom se dugu radi?– Procjenjujemo da se radi o iznosu od 800-tinjak milijuna za sve zdravstvene radnike, ne samo za liječnike. Govorimo o bruto iznosu, te će se veliki dio tog iznosa odmah kroz doprinose i poreze vratiti u proračun. Radi se o dugovanjima koja liječnici potražuju za proteklih šest godina. Za takva dugovanja razumno je očekivati i zakonske kamate, a ako ne dođe do izravne nagodbe iznosi će morati biti uvećani i za sudske troškove. Zato tražimo da se konačno s plaćom za siječanj prekovremeni sati počnu zakonski obračunavati te da se nečinjenjem ne stvaraju novi dugovi.Bivši ministar zdravstva je svoje nečinjenje u rješavanju tog problema prvo opravdavao čekanjem sudske odluke, odnosno odluke Vrhovnog suda, a onda da odluka Vrhovnog suda još nije službeno objavljena. Dapače, svjedočimo apsurdnoj situaciji da se bolnice kao poslodavci žale na pozitivne prvostupanjske presude, iako je pravno shvaćanje Vrhovnog suda sasvim jasno. Liječnici dobivene presude često moraju naplaćivati ovršnim postupcima. Sve to, potpuno nepotrebno, znatno povećava iznose koje bolnice moraju isplatiti, umjesto da se ta sredstva usmjere u pružanje zdravstvene zaštite našim građanima.S Vladom ste započeli razgovore o novom Zakonu o plaćama liječnika, koji bi trebao riješiti i pitanje prekovremenog rada. Činjenica je da liječnici već godinama rade izvan zakona, a vlast to prešutno tolerira…kakvo rješenje za prekovremeni rad priželjkujete?– Prvenstveno očekujemo da o našem radu, radnim pravima i obvezama, uvjetima rada pa tako i prekovremenom radu pregovaraju predstavnici liječnika, a ne da umjesto liječnika pregovaraju druge profesije u sustavu. Hrvatski liječnici su svjesni da postojeći zdravstveni sustav funkcionira i održava se zahvaljujući našem prekovremenom radu. Zato ga želimo staviti u zakonski okvir, koji ćemo sami ispregovarati s državnom administracijom. Očekujemo da taj rad bude zakonski definiran i naravno odgovarajuće plaćen.
Pretpostavljam da očekujete izradu novog zakona u nekom razumnom roku. Kada bi to, po vama, trebalo biti? Hoćete li, ako stvar zapne, i dalje prijetiti blokadom sustava, odnosno povlačenjem suglasnosti za prekovremeni rad?– Mislim da je cjelokupna hrvatska javnost svjesna da je ovu krizu u zdravstvu nužno rješavati u hitnoj saborskoj proceduri. Ovdje se radi isključivo o usklađivanju rada liječnika s hrvatskim zakonima i to je bitno žurno riješiti. Svakim odgađanjem donošenja Zakona, državna administracija ugrozila bi funkcioniranje sustava. Donošenje Zakona o plaćama i radnom vremenu liječnika u interesu je svih građana Republike Hrvatske. Stoga očekujemo da će Zakon svakako biti donesen prije ljeta tj. prije ljetne saborske stanke. Ranije smo upozorili zdravstvenu administraciju da krećemo s akcijom “Hoću raditi zakonito”, tj. da krećemo u prikupljanje izjava o povlačenju suglasnosti za prekovremeni rad dulji od zakonski dozvoljenog. Akcija je u tijeku, planirano trajanje je 60 radnih dana, tj. do 27. veljače. Očekujemo da Radna skupina do tada usvoji nacrta ovog Zakona i pošalje ga u Vladu. Nadamo se da nas zdravstvena administracija neće primorati da aktiviramo tj. urudžbiramo prikupljene izjave.Novi je ministar već prvi dan krenuo s rješavanjem tog problema i pozvao vas na sastanak. Kakve poteze i kakvo upravljanje resorom očekujete od ministra Beroša?– HLK-a primarno nije zadovoljna s trajno lošom situacijom u zdravstvu. Imamo organizacijsku, kadrovsku, financijsku, infrastrukturnu i upravljačku krizu. Ono što je najgore je da nema naznaka poboljšanja. I dalje svjedočimo kontinuiranom odlasku naših kolega u inozemstvo. Liječnici su duboko nezadovoljni i ne vide svoju profesionalnu perspektivu u Hrvatskoj. Posebno zabrinjava eksponencijalni rast broja odlazaka najmlađih liječnika, onih koji odlaze odmah nakon završenog medicinskog fakulteta bez i jednog dana radnog staža u hrvatskom zdravstvenom sustavu.Sve liječničke udruge su u više navrata, argumentirano i konstruktivno upozoravale na probleme koji postoje u funkcioniranju zdravstvenog sustava. Problemi nisu samo status i položaj liječnika te naša radna prava, već su ogromni problemi u funkcioniranju cijelog sustava. Što se tiče zdravstvenog sustava, smatram da se konačno s riječi treba prijeći na djela. Prvenstveno mislim na kategorizaciju i akreditaciju zdravstvenih ustanova, implementaciju davno usvojenog Nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava, financijsku stabilizaciju sustava, revitalizaciju primarne zdravstvene zaštite, reformu sustava specijalističkog usavršavanja liječnika, reformu hitne medicinske pomoći, kvalitetnije upravljanje listama čekanja te sustavno praćenje zdravstvenih ishoda, parametara kvalitete i sigurnosti bolesnika. Profesor Beroš ima kratak preostali dio mandata i ne može puno toga učiniti, ali određene prioritete može riješiti ili barem zacrtati smjer rješavanja. HLK mu stoji na dispoziciji, odnosno može mu pomoći prijedlozima, podacima i logistikom.Ovih dana ste upozorili na nikakvu provedbu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sve to tjera liječnike iz Hrvatske, a kako uz postojeću politiku i plaće promijeniti njihov smjer? Može li Zakon o plaćama liječnika zaustaviti odlazak ili ćemo za pet godina zaista biti bez liječnika?– Anketa Hrvatske liječničke komore je pokazala da naše kolege u inozemstvo ne odlaze prvenstveno zbog visine plaće, već zato što žele raditi u uređenom sustavu. U Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 2.000 liječnika. Zakon o plaćama i radnom vremenu liječnika sigurno može pomoći da se jedan dio sustava uredi, da rad liječnika dobije zakonski okvir i da se zbog toga liječnici osjećaju sigurnije, zaštićenije i cjenjenije. Kako sam već naglasio, hrvatski liječnici ne napuštaju domovinu samo zbog visine plaća. Tražimo sustav koji će biti organiziran i transparentan, u kojem će naša stručnost, znanstveni rad i educiranost biti adekvatno iskorištena, a onda i nagrađena.
Ovih je dana Komora stala u obranu Bore Nogala, bivšeg ravnatelja dječje bolnice Srebrnjak, i djelatnika bolnice prozvanih zbog navodnog nadriliječništva. Kako gledate na cijelu tu situaciju u bolnici koja je dobila značajna EU sredstva? Jesu li novac i interesi pojedinih lobija kod nas doista ispred interesa pacijenata i struke?– Zaista smo u HLK bili iznenađeni žurnom smjenom ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, kolege Nogala, liječnika koji je godinama uspješno vodio ovu bolnicu. Rezultat predanog rada i stručnosti liječničkog tima bolnice Srebrnjak je dobivanje 60 milijuna eura vrijednog EU projekta gradnje Centra za translacijsku medicinu. HLK se uvijek zalaže za najviše kriterije stručnosti i izvrsnosti, kako u obnašanju liječničke djelatnosti, tako i u upravljanju u zdravstvu. Proteklih godina nismo u HLK-a zaprimili niti jednu pritužbu na stručni rad liječnika Dječje bolnice Srebrnjak. Apelirali smo i apeliramo na sve uključene u ovaj slučaj da se suzdrže od ishitrenih ocjena koje dovode u pitanje dostojanstvo bilo kojeg liječnika te posljedično mogu dovesti do gubitka povjerenja pacijenata u zdravstvenu ustanovu. Nadamo se da se u slučaju Srebrnjak neće ostvariti ona poznata izreka kako podobni zamjenjuju sposobne!HLK je predmetom provjere DORH-a zbog posljednjih izbora čija se legalnost dovodi u pitanje. Zašto je do toga uopće došlo, zašto ste dopustili da na izbore izađe jedva četvrtina članstva?– HLK nema nikakvih službenih informacija o provjerama DORH-a vezano uz izbore provedene u Komori prošle godine. Kao i do sada, Komora će i nadalje odgovorno i transparentno surađivati sa svim tijelima javne vlasti. Izbori koje je Komora provela 2019. godine, predstavljali su značajan demokratski i modernizacijski iskorak za HLK. Članovi su izravno birali predsjednika Komore i prvi put su to učinili na suvremen, elektronički način. Svi članovi imali su mogućnost ostvariti svoje pravo biranja, elektroničkim ili dopisnim putem. Na izbore je izašla četvrtina članstva (25 %), što je druga najveća izlaznost na izborima u povijesti Komore. Nama je, jasno, cilj da glasa što veći broj članova. Međutim, legalnost izbora u Komori, kao niti državnih izbora, niti na koji način ne ovisi o visini odaziva. Podsjetit ću da su izbori za EU parlament imali sličnu izlaznost. Nadzor nad izborima za tijela Komore provela je i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Nalaz AZOP-a nije pronašao nikakve nepravilnosti. Sigurni smo da će i prijave ostalim državnim institucijama doživjeti isti epilog kao i prijava AZOP-u.Koji je vaš prijedlog za suzbijanje korupcije u zdravstvu? Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović govorila je o kavi i čokoladama za liječnike i sestre, je li takvo nagrađivanje, koje je kod nas prilično uvriježeno, istodobno i prihvatljivo ili bi takvu praksu trebalo ukinuti?– Suzbijanje korupcije u zdravstvu se mora rješavati sustavno zajedničkim djelovanjem zdravstvene administracije, strukovnih organizacija i svih dionika zdravstvenog sustava. Korupcija se ne može tolerirati i takvo ponašanje je posve neprihvatljivo. Nema tako niske plaće, koja bi na bilo koji način mogla poslužiti kao opravdanje korupciji. Korupcija je nedopustiva na bilo kojoj razini, a pogotovo u zdravstvu gdje se njome narušava povjerenje između liječnika i pacijenata i povjerenje pacijenata u sustav.
No, jesu li kava i bombonijera nepoželjni u bolnicama i ordinacijama, ili je izražavanje zahvalnosti liječnicima nešto što bi trebalo regulirati i kontrolirati?– Kodeks medicinske etike i deontologije HLK-a izričito propisuje da je stjecanje bilo kakve materijalne ili druge koristi (osim plaće), a zbog liječnikovog rada, kao i uvjetovanje pružanja zdravstvene usluge nekom materijalnom ili drugom korišću neetično postupanje, protivno Kodeksu. Dakle, sasvim je neupitno da je uvjetovanje zdravstvene usluge bilo kakvim poklonom, pa čak i materijalno zanemarive vrijednosti, etički nedopustivo postupanje. Planiramo u HLK-a pripremiti Smjernice s konkretnim savjetima za pojedine etičke probleme.KBC Sestara milosrdnica potresa afera zbog najavljene smjene dr. Zadravec koju je, po svemu sudeći, stopirao sada već bivši ministar Kujundžić. Je li fizički obračun u bolnici nešto što treba tolerirati?– Treba jasno reći da je bilo kakve nasilje, bilo verbalno ili fizičko, potpuno neprihvatljivo. Nasilje nije način rješavanja problema. Zdravstveni sustav, kojem je osnovni cilj očuvanje psiho-fizičkog zdravlja pojedinca, treba biti mjesto nulte tolerancije za svaki oblik nasilja. Ono što neminovno upada u oči u ovom slučaju jest to da je smjena predsjednika Upravnog vijeća vrlo neobična, čini se i prilično ishitrena. Očekujemo da će ovaj slučaj, biti riješen u skladu s hrvatskim zakonima i propisima KBC Sestre milosrdnice.
