Foto Davorin Visnjic/PIXSELL
"Smatramo da obnova kasni, ne događa se i ne ide dobro. Tragično je da se priča oko obnove i brzine kojom se vodi svela se na sukob između ministra Darka Horvata i medija oko toga jesu li srušene dvije ili tri kuće, nakon godinu i tri mjeseca nakon zagrebačkog potresa. Upravo zbog toga želimo natjerati Vladu da radi“, rekao je Grbin
povezane vijesti
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izvijestio je u utorak da su u saborsku proceduru uputili interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske radi postupanja vezano uz provedbu obnove nakon potresa kako bi “pokrenuli Vladu s mrtve točke i natjerali je da radi”.
„Danas je točno šest mjeseci od razornog petrinjskog i nešto više od godinu i tri mjeseca od zagrebačkog potresa i u SDP-u smo odlučili pokrenuti interpelaciju o radu Vladu vezano uz obnovu nakon tih potresa zato što smatramo da obnova kasni, ne događa se i ne ide dobro. Tragično je da se priča oko obnove i brzine kojom se vodi svela se na sukob između ministra Darka Horvata i medija oko toga jesu li srušene dvije ili tri kuće, nakon godinu i tri mjeseca nakon zagrebačkog potresa. Upravo zbog toga želimo natjerati Vladu da radi“, rekao je Grbin na konferenciji za novinare u Saboru.
Misli da su prve učinke interpelacije vidjeli i prije nego što je predana jer se, smatra Grbin, premijer Plenković “odlučio ne samo referirati na nju nego i otići u Petrinju i prisustvovati određenim radnjama vezanim uz obnovu”.
A upravo to je naš cilj – “natjerati Vladu da radi svoj posao. Ova Vlada je više puta pokazala da radi samo kada se o njenom neradu počne javno pričati i zbog toga, smatrajući da obnova debelo kasni, naša je obveza o tome javno govoriti”, dodao je.
Pojasnio je da interpelacijom od Vlade traže da se pristupi izmjenama Zakona o obnovi i u njega uključe lokalni ljudi s terena koji najbolje znaju što u praksi ne funkcionira i što treba promijeniti. Usto, naglasio je, tražimo i da znatno transparentnije obavještava javnost što se poduzima u obnovi, a pogotovo na njenom ubrzanju, ali smatramo i da je potrebno jače kadrovski ekipirati nadležno Ministarstvo jer iz istupa ravnatelja Fonda Damira Vanđelića vidimo da je upravo Ministarstvo usko grlo koje zaustavlja donošenje rješenja vezanih uz obnovu.
„Dva su velika problema i obnova nezakonitih zgrada, za legalizaciju kojih je SDP odmah tražio da se produži previđeni rok 30. lipnja na što se Vlada oglušila, te revitalizacija Banije jer ako će se tamo obnova svesti na vraćanje na staro i na ono što je bilo, onda građani Banije od toga neće imati nikakve koristi zbog čega je potrebno paralelno provoditi revitalizaciju. Vlada je osnovala Povjerenstvo za revitalizaciju, ali od toga za sada ne vidimo nikakve koristi“, ocijenio je čelnik SDP-a.
Davorko Vidović, član tog Povjerenstva, ustvrdio je da se tri mjeseca ništa ne događa na tom planu, te citirao pjevača Bajagu da je „mrak, mrak, totalni mrak, ništa se više ne vidi u tami“ te ne zna više „vjeruje li ili ne vjeruje“, a od premijera zatražio da se uhvati tog kompleksnog, važnog i ozbiljnog posla ravnomjernog regionalnog razvoja kojeg Hrvatska nije imala 30 godina.
„Od Vlade tražimo neodložno i odmah da Vlada s mrtve točke pokrene pitanje programa revitalizacije, koji je pripremio profesor s Ekonomskog fakulteta Vladimir Čavrak, a riječ je o jednom od najkvalitetnijih dokumenata koji se uopće u Hrvatskoj pojavio, inače će njena dobra najava revitalizacije biti najobičnija politička finta te da se taj program raspravi u Saboru kako bi se što prije krenulo s provedbom nužnih aktivnosti za obnovu života na području Sisačko-moslavačke županije“, apelirao je Vidović.
Grbin je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao da od Vlade očekuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na navode iz interpelacije kako bi se o ovome što prije raspravljalo, a ne tek na jesen. Cilj nam je ubrzati Vladu u njenom poslu, poručio je. „Ovu interpelaciju možemo smatrati svojevrsnom metaforičkom ‘nogom u guzicu’ kojom želimo pokrenuti Vladu s mrtve točke“, izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Smatra da bi Zakonom o obnovi trebalo osigurati da se sva pitanja obnove ‘stave pod jedan krov’ kako ne bi bilo dualizma i međusobnog prebacivanja odgovornosti između institucija te da bi trebalo povećati broj izvršitelja na poslovima vezanim uz obnovu.