
Foto S. Drechsler
Prema onom što se da zaključiti iz obrasca prethodne procjene za izradu Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, ponovno objedinjavanje službi opet će biti politički manevar bez cjelovitog rješenja
ZAGREB Podizanje učinkovitosti i veća efikasnost neki su razloga zbog kojih je s prvim danom 2014. godine ugašen Državni inspektorat, a gotovo 800 njegovih službenika i namještenika premješteno u pet ministarstava – gospodarstvo, turizam, financije (Carinsku upravu), poljoprivredu te rad i mirovinski sustav. Cijelu tu prvu godinu rada obilježio je potpuni kaos u sutavu, zaposleni su preko noći ostali bez opreme za rad, a u nekim djelovima zemlje, poput dijela otoka, potpuno su nestale inspekcijske službe.
No, željena efikasnost očito nije podignuta, pa se ponovo kreće u objedinjavanje inspekcijskih službi. Opet s ciljem podizanja učinkovitosti, uklanjanja segmentiranosti, bolje koordinacije unutar istog tijela. Drugim riječima, dok su djelovali pod istom kapom inspektori nisu bili efikasni, pa ih je koalicijska Vlada SDP-a razbacala po ministarstvima da bi postali efikasni, a onda je HDZ-ova koalicijska Vlada utvrdila da to nije efikasno, pa će ih vratiti pod isti krov kako bi postalo efikasno… I tako bi se dalo zaključiti da sustav nije bio dobar prije, nije dobar ni sada, te je pitanje hoće li biti dobar u budućnosti.
Kadija ti sudi
– Inspekcija treba biti profesionalno tijelo i ono mora okupljati sve inspekcijske službe u zemlji, reći će Branko Jordanić, nekadašnji glavni državni inspektor. Prebacivanje inspektora nekadašnjeg Državnog inspektorata u pet ministarstava predstavljalo je raspad sustava, i taj je raspad zadnjih godina na djelu. Međutim, niti planirano ponovno objedinjavanje inspekcija nije cjelovito rješenje. Stoga Jordanić upozorava kako je kvalitetu rada nemoguće u kratkom vremenu vratiti, jer »koliko je potrebno da se meso zaledi, toliko treba i da se odledi«. Drugim riječima, i nakon što se vrate pod isti krov, inspekcije će mučiti problemi s kojima su se susretali cijelu 2014. godinu.
Prema onom što se dade zaključiti iz obrasca prethodne procjenje za izradu Zakona o inspekcijama u gospodarstvu, ponovno objedinjavanje službi opet će biti svojevrsni politički manevar bez cjelovitog rješenja.
Neozbiljno ministarstvo
Nekadašnji Državni inspektorat, naime, nije okupljao sve inspekcijske službe u zemlji. Niti ponovno objedinjavanje inspektora razasutih po pet ministarstava taj problem neće riješiti. I dalje će dio inspekcija biti izvan jedinstvenog tijela. Primjerice, provjera zdravstvene ispravnosti hrane, sanitarna inspekcija, građevinske inspekcije… Pa je pitanje u kojoj će se mjeri promjena doista odraziti na efikasnost, učinkovitost, bolju koordinaciju…
Osim toga, to novo tijelo opet neće biti neovisno od politike. Naime, neće biti pod paskom pet ministara već samo onog zaduženog za gospodarstvo. A to ministarstvo već je stavljanjem prvih dokumenata u javnu raspravu pokazalo koliko ozbiljno pristupa problemu. Tako se u još otvorenom savjetovanju o obrascu prethodne procjene za budući zakon o inspekcijama u gospodarstvu kaže kako se »u 3. kvartalu 2017. mogu očekivati prvi pozitivni učinci primjene Zakona, te promjene u radu objedinjenih inspekcijskih službi«.
To bi značilo da učinke propisa, koji još nije donesen, već sada vidimo, što baš i ne odgovara istini. Naime, zašli smo u treći kvartal, a sam zakonski prijedlog još nije vani, pa se teško može očekivati da će se različite inspekcije pod isti krov vratiti do konca rujna i da će se do konca rujna vidjeti pozitivni učinci te reforme. Prije će biti da skupljanje razasutih službi neće krenuti prije iduće godine. Naime, zakonski prijedlog o inspekcijama u gospodarstvu tek treba proći javno savjetovanje, a potom i Vladu koja će ga uputiti u Sabor koji je do sredine rujna na ljetnoj pauzi.