ZAGREB – Protekle dvije godine uvjerljivo su pokazale koliko je za jednu političku opciju važno imati većinu u Ustavnom sudu. Vlada Andreja Plenkovića i HDZ mogli su nesmetano upravljati epidemijom na način na koji su zamislili jer su znali da će za to imati čvrstu podršku desetero od ukupno 13 ustavnih sudaca.

Pritom je zanimljivo da je trenutačno u Ustavnom sudu više sudaca, njih sedmero, koji su su to inicijalno postali kao kandidati SDP-a i njihovih lijevo-liberalnih saveznika. Međutim, SDP-ovi veterani Mato Arlović, Josip Leko i Ingrid Antičević-Marinović, kao i Rajko Mlinarić kojeg je nominirao HNS dok su još bili partneri SDP-a, podržali su praktično sve što su Plenkovićeva vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite činili u vezi s epidemijom koronavirusa. Početkom lipnja 2024. završavaju osmogodišnji mandati deset članova Ustavnog suda, to se ne odnosi samo na Arlovića, Miroslava Šeparovića iz HDZ-ove kvote i Gorana Selaneca koji je bio izbor SDP-a. Aktualna vladajuća koalicija morat će odlučiti hoće li tih deset mjesta popunjavati u ovom sazivu Sabora ili nakon izbora, koji u redovnom roku trebaju biti također 2024.

Budući da ustavni sudac može tu dužnost obnašati i šest mjeseci po isteku mandata, Plenković ima pravnu osnovu za prebacivanje na idući saziv dogovora o Ustavnom sudu, za koji je nužna potpora dvotrećinske većine zastupnika. No, kako god on postupio, u srijedu na sjednici saborskog Odbora za Ustav stigla najava iz SDP-a da oni više neće predložiti Josipa Leku, koji je bio predsjednik Sabora, i Ingrid Antičević-Marinović, ministricu pravosuđa u Račanovoj vladi, naravno ni Rajka Mlinarića, čiji je HNS ionako u međuvremenu prešao na HDZ-ovu stranu. Arsen Bauk bio je o tome eksplicitan na sjednici Odbora tijekom rasprave o referendumskim inicijativama Mosta.

– Dio ustavnih sudaca imat će izbore 2024. i na nama je da onima koji su zloupotrijebili povjerenje koje im je Sabor dao 2016. uskratimo to povjerenje ako nas bude dovoljno, rekao je Bauk. Njemu se pridružila Sandra Benčić iz Možemo!, koja poput Bauka smatra da ne mogu biti reizabrani suci koji su zauzeli stav da Sabor može i običnom, a ne dvotrećinskom većinom sukladno članku 17. Ustava, ograničavati prava i slobode. Bauk nam je jučer potvrdio da će se »prilikom odlučivanja o prijavama građana za ustavne suce sigurno gledati i njihov dosadašnji rad«.

Ali, to ne mora odmah obeshrabriti Josipa Leku i Ingrid Antičević-Marinović i odvratiti ih od sudjelovanja u javnom poziva za ustavne suce, ako će htjeti još jedan mandat. Ne treba isključiti mogućnost da bi ih ovaj put podržao HDZ i stavio u vlastitu kvotu. Upravo se to dogodilo Mati Arloviću, koji je 2017. u Saboru ponovo izabran u Ustavni sud zahvaljujući HDZ-u. I njega se, naime, SDP odrekao zato što se u svom prvom mandatu u Ustavnom sudu odlično slagao s »HDZ-ovi sucima«. U svakom slučaju će dogovaranje o desetero ustavnih sudaca, neki bi rekli trgovanje, biti za dvije godine vrlo intrigantno.