Foto Patrik Macek/PIXSELL
Želite ubiti referendum, kazao je Nikola Grmoja iz Mosta, koji je govorio i o »velikoj antinarodnoj koaliciji«, a u optuživanju kolega iz opozicije priključili su se i zastupnici Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista te Karolina Vidović Krišto
povezane vijesti
- Đujićevo (SDP) pitanje razljutilo HDZ-ovce, Jandroković: Vaši su ubijali protivnike
- Hajdaš Dončić: “Interes SDP-a je udariti na banke, trgovačke lance, teleoperatere i sve koji stvaraju ekstra profit’
- Plenković: “Ovo je nešto nečuveno, za reakciju javnosti i velike demonstracije na klizištu na Pantovčaku”
ZAGREB – Kada je 2010. posljednji put izmijenjen Ustav, taj proces je pokrenut glasovima 82 zastupnika. U slučaju da preko noći ne dođe do nekog političkog preokreta, danas će u Saboru dvotrećinska većina zastupnika podržati prijedlog da se pristupi promjeni Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Znači da su sada šanse za uspješan završetak ove složene procedure formalno još veće nego prije 12 godina. Naročito zato što su tada HDZ i SDP u startu bili daleko udaljeniji u stavu što sve treba promijeniti u Ustavu.
Ako se na stranu stavi pitanje prava na izbor, za koje su i na ljevici svjesni da ga u Ustav ne mogu uvrstiti u parlamentu, danas se razlike između vladajuće koalicije i progresivne opozicije svode na to treba li kvorum za odlučivanje na referendumu biti koji postotak viši ili niži i o kojim se sve temama ne bi smio raspisati referendum. No, unatoč tome, sasvim je moguće da na koncu ipak ne bude ništa od planiranih ustavnih promjena. Na oprez u prognozama tjera činjenica da su 2013. zastupnici HDSSB-a praktično do završnog glasovanja podržavali izmjene Ustava što ih je predložila SDP-ova koalicija, ali su se onda povukli u strahu od negativne reakcije javnosti i birača. Stvaranje percepcije da s HDZ-om rade na ukidanju referenduma, poništavanju narodne volje, pritisak je na lijeve i centrističke stranke oporbe da odustanu od podrške ustavnim promjenama.
Andrej Plenković: Drago mi je da postoje i razumne političke opcije u SaboruPremijer Andrej Plenković obično tvrdi da je oporba jedinstveni politički entitet, da su isti i SDP i Most i Domovinski pokret i Radnička fronta. No, jučer je među njima napravio značajnu distinkciju. – Apstrahirat ćemo epitete kojima iz Mosta drugima lijepe, drago mi je da, za razliku od njih, postoje i razumne političke opcije u Saboru koje žele bolju regulaciju referendumske materije, izjavio je predsjednik Vlade. |
Narodni interes
Tijekom jučerašnje saborske rasprave o njihovoj prvoj fazi u takvom optuživanju kolega iz opozicije prednjačio je Most, a priključili su im se i zastupnici Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista i Karolina Vidović Krišto. Ustavne promjene čak su podijelile oporbeni Klub Centra i GLAS-a, pa je Dalija Orešković izričito protiv, dok Anka Mrak-Taritaš podupire promjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Mostovci, kojima je Ustavni sud nedavno zabranio referendum o »stožerokraciji«, nastoje sebe prikazati ultimativnim zaštitnicima narodnih interesa.
– Želite ubiti referendum. Iako prema Ustavu sva vlast proizlazi iz naroda, vaša je namjera sve ovlasti predati Ustavnom sudu, kako bi u samom začetku, prije i nego građani iskažu svoj stav, ubili referendum. Neće vam proći pokušaj oduzimanja narodu jedinog instituta kojim između izbora može kazati što misli o pojedinim pitanjima, poručio je Nikola Grmoja iz Mosta, koji je govorio i o »velikoj antinarodnoj koaliciji«. Njegov kolega Nino Raspudić rekao je, pak, da se SDP-ovac Arsen Bauk »smucao na pregovorima s Brankom Bačićem iz HDZ-a«.
– Bauk i Bačić surađuju više nego bilo tko u ovom Saboru. Ali, Bauk i ekipa najavljuju da će ići na referendum o stavljanju pobačaja u Ustav po starim pravilima, a ne po novima o kojima pregovaraju s HDZ-om, koja će otežati provođenje referenduma, ustvrdio je Grmoja.
Proturječna pozicija
Točno je definirao trenutačnu proturječnu poziciju SDP-a, međutim, neosporno je i da se ta stranka, a to se odnosi i na ljude koji su se odvojili od nje i osnovali Socijaldemokrate, deset godina zalaže za referendumska pravila vrlo slična onima koja sada HDZ predlaže. Teško bi SDP-ovcima i Socijaldemokratima bilo objasniti da odustaju od nečega samo zato što je to napokon prihvatio i HDZ. Makar i, primjerice, Karolina Vidović Krišto optužuje SDP da »omogućuje JNA pravniku Miroslavu Šeparoviću da Hrvatima zabrani da glasuju«. Šeparović je predsjednik Ustavnog suda koji bi, uspiju li ustavne promjene, prije početka prikupljanja potpisa za referendum ocjenjivao je li ponuđeno pitanje u skladu s Ustavom.
– Apeliram na HDZ da idućih mjeseci bude otvoren, da sasluša sve prijedloge kako bi odluka koju ćemo donijeti bila u korist svih građana ove zemlje, a ne samo dijela našeg društva. O tome ovisi hoćemo li u konačnici glasati za ustavne promjene. Uvjeren sam da u hrvatskom političkom sustavu postoji snaga za razgovor i konsenzus, ali hoćemo djela, rekao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Njegova stranka je uložila amandman na odluku o pristupanju promjeni Ustava kojim se traži da Odbor za Ustav dobije mogućnost da u sljedećim fazama razmatra i prijedloge koji nisu u okviru te odluke, a »postignu dovoljan stupanj suglasnosti zastupnika«. Predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković (HDZ) obećao je da će se razgovarati kako bi se našlo »najbolja rješenja« za referendumsku regulativu.
– Nismo mi nikakvi grobari demokracije, ne ukidamo referendum, ovo je iskorak naprijed, naglasio je Bošnjaković.
