Izmjene tih zakona najavljuju uoči saborske rasprave u četvrtak o Prijedlogu zakona o iznimnim mjerama kontrole.

“Hrvatski sabor je jedna od institucija koja bi se trebala brinuti o zaštiti potrošača, kroz zakone i druge dokumente poput Nacionalnog programa za zaštitu potrošača, koji je istekao 2024., a mi smo u 2025. godini i tog dokumenta još nema na raspravi u Saboru”, rekao je Lalovac na konferenciji za novinare u Saboru.

“Uostalom, kakav je to Nacionalni program za zaštitu potrošača ako u dvije godine imate rast cijena hrane preko 70 posto i što će nam taj program ako u njemu nema nikakvih mjera. To je potpuno prazan program”, ustvrdio je.

SDP predlaže jačanje regulatorne agencije i udrugu zaštite potrošača, koja je u zakonu također važna institucija u borbi protiv strukturne inflacije.

“Mi možemo sami sebi tepati da će ova inflacija tek tako proći, da je dovoljno ne pričati o njoj i ona će proći, što je potpuno promašena poruka Vladina prijedloga”, kazao je. Dodao je da je jednako loša mjera zamrzavanja cijena, jer se ne zna što se zamrzava, kakvi su učinci na gospodarstvo i hoće li to povećati uvoz.

Lalovac je upozorio da udruge za zaštitu potrošača dobivaju mizerne novce, a trebale bi se boriti protiv povećanja cijena hrane. Pritom je naveo da je prihod u trgovini na malo mješovitom robom, prema podacima AZTN-a, u zadnje dvije godine rastao s 5,5 na 7,5 milijardi eura, što predstavlja ogromni inflatorni utjecaj na povećanje cijena.

Ojačati kapacitete udruga potrošača

“Andrej Plenković godinama je uzgajao inflaciju kako bi prikupio što više novca u proračun da bi njime predizborno podizao plaće u javnom sektoru i time još više pridonio rastu inflacije. Uzgajao je inflaciju kako bi onda novcem uprihođenim u državni proračun na leđima građana, posebno onih najsiromašnijih kupovao pojedine skupine birača pred izbore”, ustvrdila je njegova stranačka kolegica Mirela Ahmetović.

Ocijenila je da su građani osiromašeni, dok telekomi, trgovački lanci i banke imaju nikada veće profite te poručila da bi Vlada trebala štititi interese građana, a ne interese kartela, no, o tome iz Vlade ni riječi.

„Zato, kako bismo zaštitili interese potrošača, predlažemo dugoročne mjere suzbijanja i kontrole inflacije kroz jačanje regulatornih agencija i izravnu podršku potrošačima. Vladin Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena ne donosi ništa novo, konkretno ni efikasno za boljitak građana nego samo kozmetičke promjene”, poručila je.

AZTN ima samo 55 zaposlenih koji bi trebali kontrolirali tržišno natjecanje da ono bude konkurentsko, a SDP želi da Vijeće Agencije koje se sastoji od pet članova ima i ravnopravnog člana iz redova udruga za zaštitu potrošača. Žele ojačati kapaciteta tog dijela civilnog društva tako da im se osigura trajan izvor financiranja a, ne da povremeno kroz nekakve javne natječaje dobivaju 10, 20 ili 30 tisuća eura godišnje.