“Gotovo je, Vlada je s ovim bojkotom građana prema trgovcima kapitulirala, pokazala je da ne zna, Andrej Plenković je kapitulirao” – poručili su SDP-ovci Siniša Hajdaš Dončić i Boris Lalovac, predstavljajući SDP-ove mjere za borbu protiv inflacije koje se svode na rast poreza na dobit za privatnike koji ne dižu plaće svojim radnicima, te poticaje za domaću proizvodnju jer se samo razvojem domaće produktivnosti cijene proizvoda mogu držati pod kontrolom.

Hajdaš Dončić i Lalovac poručuju da, nasuprot Vladi HDZ-a, oni znaju kako obuzdati inflaciju, kao što su znali i kad su bili u Vladi Zorana Milanovića i kad je riješen problem švicarskog franka.

– Danas postoji u Hrvatskoj problem tzv. cheap inflacije, inflacije jeftinih proizvoda, koji su međutim osnovni proizvodi i čine najveći dio košarice ljudi s nižim primanjima. Primjer je kruh koji je u dvije godine poskupio 49 posto. Ali postoji i inflacija pohlepe – banaka, trgovaca, utjerivača dugova.

E takvi će dobiti porez na ekstraprofit, jer samo su banke izvukle 2 milijarde eura iz Hrvatske. To je naš novac, novac građana, poručuje Hajdaš Dončić.

Ističe da SDP želi promjenu modela paradigme rasta, koju forsira Plenković, u paradigmu razvoja, kroz jačanje domaće proizvodnje i obuzdavanje uvoza. To je dugoročna povijesna uloga SDP-a, da mijenja te ekonomske postavke, poručuje šef SDP-a.

– Hrvatska danas živi od EU fondova koji pumpaju BDP, ali što će biti 2027. godine. Naše rješavanje švicarskog franka isto je bilo inovativno, jedino takvo u EU, ali pogledajte efekte – gospodarske, društvene, socijalne. Puna nam je kapa irskih, finskih ili njemačkih modela, mi smo specifični i te specifičnosti treba preliti u porezni sustav, kaže Lalovac.

“Banke, telekomi, utjerivači dugova iznose novac iz Hrvatske – e pa brate, u Vladi SDP-a takvi će dobiti nove poreze”, poručuje Hajdaš Dončić.

Sasvim konkretno, Boris Lalovac govori o inovativnom, presedanskom pristupu promjeni poreza dobit – on bi bio proporcionalan, te bi poslodavac koji ostvaruje dobit, a ne povećava plaće svojim radnicima, bio oporezovan po višoj stopi.

– Doslovno, tko bude povećavao plaće svojim radnicima, imat će manji porez. Ali nemojmo se zapetljavati u HDZ-ove teze o tome da samo veća potrošnja generira inflaciju pa da će rastom plaća i u privatnom sektoru opet rasti spirala inflacije. Ne – upravo obrnuto, država će se odreći tog dijela prihoda i neće doći do povećanja inflacije. Isto tako, ako se pitate zašto i druge države u EU nemaju takve poreze na ekstraprofite, to je zato jer oni već imaju prosječne plaće od 2.000-3.000 eura pa im to i ne treba kao mjera, kaže Lalovac.

– Druga je mjera poticanje domaće proizvodnje – zastrašujuće je da je u samo dvije godine domaća poljoprivredna proizvodnja pala sa 3,2 na 2 milijarde eura. Uvoz pekarskih proizvoda se skoro utrostručio u te dvije godine, sa 40.000 tona na 105.000 tona. Ljudi, mi uvozimo zamrnuti kruh, pa normalno da je onda skuplji od domaćeg, kaže Lalovac. U tom smislu predlaže reformu NPOO-a – novac postoji, ali se krivo troši, tvrdi Lalovac – treba biti utrošen u smjeru poticanja domaće poljoprivredne proizvodnje. “Treba novac usmjeriti prema projektima koji povećavaju produktivnost i otpornost domaćih proizvođača, a i direktno povezati proizvođače i kupce, bez dugih lanaca posrednika”, zaključuje.

SDP planira jačati i ulogu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kroz izmjene zakona, jačanje ovlasti te agencije, te uspostavu savjetodavne platforme u koju bi bili uključeni i potrošači, te bi AZTN reagirao na svako kršenje tržišnog natjecanja i kartelsko udruživanje bilo trgovaca ili bilo koga drugoga u lancu formiranja cijena.

Na kraju, smatraju i da bi država trebala regulirati udruge potrošača na način da one postanu profesionalne uz financijsku podršku države, odnosno da nemaju samo status udruga građana nego i operativne funkcije.

Na kraju, Hajdaš Dončić upozorava kako je prema podacima Eurostata, Hrvatska imala najviše stope inflacije u EU na kraju prošle i početkom ove godine te najveći pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje u EU.

Cijene u ugostiteljstvu i turizmu 2024. godine su rasle za više od 11 posto, dok je prosjek iznosio 4 posto.

Kumulativna stopa rasta cijena po početka inflatornog udara u ugostiteljstvu i turizmu iznosila je čak 64 posto, a cijene hrane kumulativno su rasle 49 posto.

Ovo može ozbiljno utjecati na turističke rezultate iduće sezone, a još važnije – rast cijena hrane ima ozbiljne posljedice baš na one građane koji već i sada žive na rubu siromaštva, poručio je.