Stranka u krizi

SDP kao da je obilježen žutom naljepnicom. Čekaju obnovu, a ona se – stalno odgađa

Tihana Tomičić

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Što god dotaknu, pa i najmanju ciglu, kuća im se sve više urušava, a cjelovite obnove nema. Zato je za očekivati daljnji pad njihova rejtinga, kaže komunika- cijska ekspertica Nikolina Borčić, dok Ankica Mamić ističe da onaj tko tri godine prije izbora iz statusa opozicijske stranke govori o »reformi« ništa ne razumije



Ovo je najveća kriza u SDP-u u 30 godina, izjavio je Davor Bernardić na skupu Socijaldemokratske partije u Tuhelju prošloga tjedna. A on vjerojatno zna, jer koliko god u politici Hrvatske trenutno imao »luzersku« poziciju nakon što je bio prisiljen na ostavku zbog izbornog poraza prošle godine, Bernardić je ipak bivši predsjednik te stranke i poznaje njezinu nutrinu.


Razlog zašto je tako govorio jesu isključenja nekih od dugogodišnjih članova te stranke, zastupnika Rajka Ostojića koji je bio potpredsjednik stranke godinama, potom bivših glavnih tajnika Nikše Vukasa i Zvane Brumnića, kao i bivšeg šefa SDP-a Zagreba i ex ministra Gordana Marasa, ali i raspuštanje cijele zagrebačke organizacije, odakle je nastavak članstva u stranci onemogućen za nekoliko tisuća ljudi.


Bernardić je na skupu u Tuhelju, koji je bio zatvoren za javnost, u tim izjavama ostao osamljen, evidentno zato jer su ondje dominirali kadrovi skloni aktualnom predsjedniku Peđi Grbinu, redom lokalni načelnici koji su i dobili priliku kandidirati se ove godine na lokalnim izborima zahvaljujući upravo njegovoj podršci, dok dio nezadovoljnih ovakvom politikom Grbinove ekipe nisu ni došli, primjerice župan Zlatko Komadina i brojni drugi. Zato će se snaga mjeriti na sjednici kluba zastupnika u utorak – ondje će se otvoriti pitanje izbacivanja Ostojića, Vukasa i Brumnića iz kluba zastupnika, a ako predsjednik stranke Grbin bude vidio da ostaje bez podrške, sklon je ideji da klub zastupnika jednostavno raspusti, osnuje novi i u njemu zadrži većinu.




Tumačenje njega i većeg dijela Predsjedništva jest da su isključeni zastupnici automatski isključeni i iz rada kluba SDP-a u Saboru, što bi zdrava logika i nalagala, no ne i SDP-ov poslovnik kluba koji je 2018., u vrijeme pokušaja smjene Davora Bernardića, pisao upravo – Peđa Grbin. A u njemu stoji da se o isključivanju bilo koga iz kluba zastupnika najprije treba o tome glasati, pa da je predsjednik stranke sad izložen riziku da mu prijedlog ne prođe. Na koncu bi mogao arbitrirati HDZ, jer u konačnici vrh Sabora mora odlučiti koga će smatrati »čistim klubom SDP-a«, a bitke će se dotad u SDP-u nastaviti, a utorak će ipak biti dan D.


NL arhiva

NL arhiva


 


Pitanje isključenih


– Ne stavi li Grbin sam na dnevni red kluba u utorak ovo pitanje isključenih iz stranke, ja ću to učiniti zajedno s trećinom kolega zastupnika, izjavio je ovih dana Davorko Vidović, jedan od zastupnika koji ne odobrava ovakvu politiku Grbina i Iblera. To znači da Bernardićeva struja računa da ima bar trećinu od 32 zastupnika, a hoće li dogurati i do polovice tog broja, pokazat će upravo sjednica u utorak. Dotad će predsjednik Grbin razgovarati sa svim zastupnicima, pa i onima koji mu nisu skloni, te im redom ukazivati na korist od ostanka u stranci i klubu. Vjerojatno će im ponuditi veću vidljivost u Saboru i u medijskim istupima, podršku u lokalnim organizacijama, a možda i rad u pokojem novom saborskom odboru, što automatski povećava plaću, no ako u svemu tome ne uspije, jasno je da će se klub raspasti, a SDP i dalje imati problem s rejtingom koji stalno pada. Po anketama, platforma Možemo! prestigla je SDP ili su u egalu, a Tomislav Tomašević je najpopularniji političar u državi, dok je Peđa Grbin na niskim brojkama.


On, međutim, ne odustaje, i u Tuhelju je stranka donijela polazišta za reformu lokalne samouprave kojom bi se, ako bi SDP ikad više došao na vlast, značajno smanjio broj općina, dijelom i gradova, a županije de facto ukinule. Naime, ideja je da se njihov broj smanji za trostruko, sa 21 na sedam, iako SDP-ovci nisu zasad javnosti objasnili kojih bi to sedam županija uopće bilo, i koga bi ta regionalizacija Hrvatske negativno pogodila. Reforma županijske uprave nikad nije u Hrvatskoj provedena, još od 1993. kad su županije osnovane, jer su prijepori uvijek postojali oko toga treba li Istra ostati zasebna županija, ili je valja spajati s Rijekom, a slično je i s Dubrovnikom i Splitom na jugu, ili Osijekom i Slavonskim Brodom na istoku. SDP, međutim, hrabro kreće u tu reformu, a Peđa Grbin čak je izjavio kako je razlog pada rejtinga SDP-a možda baš u tome što socijaldemokrati nisu dosad imali hrabrosti krenuti u tako opsežnu reformu. A on, eto, za to ima »herca«.


– Možda nam je rejting pao baš zato jer dosad nismo bili za smanjenje broja županija. Sada ćemo na tome ustrajati do kraja, kaže nakon Tuhelja. Ističe i kako je u svakom trenutku spreman otići s mjesta predsjednika ako vidi da stvari idu loše ili ako postane teret stranci. Ipak, kaže da nije spreman voditi SDP na sljedećim izborima, ne bi bio ovdje. Stoga Grbin zasad ne odustaje.


Potpredsjednik Siniša Hajdaš Dončić malo je ipak detaljnije objasnio taj projekt.


– Hrvatska ima neravnomjeran regionalni razvoj i nije ista usluga po glavi stanovnika, te općine i gradovi ne pružaju iste usluge. Činjenica je da je taj naš sustav arhaičan. Nije ista situacija kao devedesetih, kaže. U SDP-u žele pokrenuti proces okrupnjivanja općina i gradova na dvjestotinjak, »koje mogu funkcionirati približno isto i pružati građanima istu uslugu«, pojasnio je. Naravno, pojedini SDP-ovi lokalni čelnici se protive ukidanju općina, no Hajdaš Dončić ističe da je »SDP progresivna stranka i uvažava sve prijedloge«.


Potpuno nesnalaženje


No, postavlja se pitanje dopiru li sve te nove ideje SDP-a više uopće do javnosti? Komunikacijske analitičarke Ankica Mamić i Nikolina Borčić slažu se da je za SDP sada već možda – prekasno.


Ankica Mamić / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Ankica Mamić / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL



– Gledajte, uopće se ne radi ni o kakvom reformskom zalogaju lokalne samouprave koju SDP predlaže, nego o klasičnom pokušaju spina, gdje SDP pokušava temu koja bi trebala biti »veća« od sukoba u njihovoj stranci, gurnuti javnosti da bi prekrili glavni problem, a to su sukobi u stranci. To, prvo, pokazuje potpuno nerazumijevanje medijske logike, jer onaj tko tri godine prije parlamentarnih izbora iz statusa opozicijske stranke govori o nekakvoj »reformi«, zaista ništa ne razumije. Istovremeno, unutar stranke gori, svi su protiv svih, oni više ne mogu ni dvoje za tango sastaviti, a kamoli puni krug, i to svi dobro znamo. Drugo, čak i taj pokušaj s reformom JLS-a je loše iskomuniciran iznutra, oni to ni unutar sebe nisu riješili, Peđa Grbin nije pozvao Zlatka Komadinu i Željka Kolara, kao svoje župane, i rekao im: slušajte, dečki, idemo u to medijski, još je četiri godine do lokalnih izbora, tko živ-tko mrtav, ali nemojte to sada sabotirati… Umjesto toga, Komadina ni ne dođe, što sve pokazuje. Dakle, osim nedostatka političke razboritosti, osim loših kadrovskih rješenja, SDP nažalost ne poznaje ni medijsku logiku, kaže stručnjakinja Ankica Mamić. Prema njezinom mišljenju, i Grbin i ostali iz vrha SDP-a griješe što stalno pokazuju otpor prema medijima i logičnim medijskim upitima o sukobima, nakon što je isključeno pola Zagreba i slično: »Čak ni njihov unutarnji sukob nije javnosti dobro objašnjen. Jer da jest, ta priča bi bila zatvorena. Kad jednom uspijete dati argumente javnosti za nešto, tada se priča zatvara. Umjesto toga, Grbin i Hajdaš se prepiru s novinarima. Dakle, pokazuju potpuno nesnalaženje na svim razinama, a komunikacija je samo ono najvidljivije«, kaže ona.



– Umjesto da zatvore tu priču o sukobima, SDP-ovci kao da imaju ranu koju nikako ne mogu zacijeliti, stalno kopaju po njoj, i to je za njih zapravo ono najgore. Sjetimo se, uostalom, da su upravo ljudi koji danas isključuju i raspuštaju od prvog trenutka rovarili protiv Davora Bernardića. On vjerojatno ionako ni sam ne bi imao šanse, ali upravo su Grbin i ekipa bili ti koji su ga rušili i »razmontiravali« od prvog trenutka. On je pritom čak bio i koncilijantan, maksimum su bile suspenzije, a nije smjenjivao čak ni predsjednike i članove saborskih odbora koji su bili njegovi kritičari, čime su imali medijsku vidljivost. Bernardić im praktički nije bio uzeo nijednu polugu. Tako da Grbin jako dobro zna što radi, to nije slučajno, on sad ima potpuno suprotnu strategiju od Bernardićeve, mada su mnogi time iznenađeni jer na prvu ne djeluje kao radikalan čovjek. No, takav način upravo je i dokaz da je nešto zaista »duboko trulo u državi Danskoj«, u toj stranci, smatra Ankica Mamić.


Kadrovska politika


Na pitanje kakva je budućnost SDP-a, posebno uz Možemo! koji raste, ona zaključuje.


– SDP će uvijek imati neki mali postotak bespogovorno lojalnih članova koji zaokružuju na izborima ta tri slova bez obzira kakve politike imali i tko bio predsjednik. Ali, realno, nema za njih velike budućnosti bez neke dramatične promjene ili nekog značajnog novog događaja, bila to promjena predsjednika ili slično. Očito Peđa Grbin nije uspio preuzeti stranku, na način da ima istinsku podršku većine članova, a kadrovska politika koju (neuspješno) vodi, samo je potvrda stare poslovice da je »kadrovska politika – ključna politika«. Situacija u klubu zastupnika SDP-a sad je radikalizirana, i zaista je upitno ima li Grbin većinu. A što se tiče Možemo!, pa gledajte, zašto bi netko opet hodao sa starom curom koju predobro zna, kad se pojavila nova mlada djevojka u gradu, zaključuje ona.


Nikolina Borčić / NL arhiva

Nikolina Borčić / NL arhiva


 


I komunikacijska ekspertica Nikolina Borčić misli kako je dolazak platforme Možemo! bio u za njih sretnom trenutku, kad se vidjelo da SDP-u ponestaje rješenja, jer su u Možemo! pokazali dobro poznavanje problema u Zagrebu i ponudili rješenja, dok SDP stalno ostaje na deklarativnim općim mjestima i više ne nudi ništa novo.


– Priča o reformi lokalne samouprave opet je loše komunicirana. U strateškom planiranju, a onda i strateškom komuniciranju, istaknu se konkretni ciljevi, aktivnosti se planiraju korak po korak, da javnost vidi da doista imaš plan i program kako nešto provesti. SDP je ponudio tu temu da prikrije svoje unutarnje sukobe, ali opet uz lošu komunikaciju. Nažalost, činjenica je da se pokazuje da Peđa Grbin nema tog liderskog potencijala da uvjeri javnost, a i svoje članove u prijedloge s kojima izlazi. On je bio dobar saborski zastupnik i on nije taj koji je u stranci jedini stvorio sukobe, ali ne vidi se sada da ima konkretne ciljeve i da ih zna predstaviti. SDP-u treba puno jača tema od ove o JLS-u da bi se ponovo nametnuo javnosti, a ljudi koji su dio problema sigurno ne mogu biti i dio rješenja, kaže Borčić.


Ona unutarnju situaciju u SDP-u uspoređuje sa situacijom onih ljudi koji čekaju obnovu od potresa.


– SDP kao da je obilježen žutom naljepnicom, čeka obnovu, a ona se odgađa ili je stalno nešto sprečava. Što god dotaknu, pa i najmanji kamenčić ili ciglu, kuća im se sve više urušava, a cjelovite obnove nema. Zato je za očekivati daljnji ozbiljan pad njihova rejtinga, zaključuje Nikolina Borčić.