Od 1,5 hektara prostranog terena velik je dio građevinski / Snimio Edi PRODAN
U zemlji u kojoj milijarde nestaju poput igle u plastu sjena o čemu u vrijeme »isparivanja« pojma nemaju ni političari, baš kao ni mediji već se kad afere »puknu« nemoćni silno čude, »romski milijuni« su sumnjivi i prije nego što se na gradilištu pojavi prva mješalica
povezane vijesti
Savez Roma Republike Hrvatske Kali Sara nedavno je izazvao silnu pažnju javnosti, medija posebno, kad se saznalo kako su kupili građevinsko zemljište u mjestu Želiski, svega nekoliko kilometar udaljeno od središta Barbana, kao i njegove poslovne zone u kojoj je niknuo čitav niz pogona od kojih se dimenzijama ističe onaj ABS građevinske »stolarije«. Savez Roma se zainteresirao za 14.941 četvornih metra zemljišta koji su se nudili u javnim oglasnicima. Kako je k tome od tog 1,5 hektara prostranog terena velik dio bio građevinski, dvojbe nije bilo. Svakako, za današnji tempo rasta cijena, za istarske prilike posebno, odgovarala je i ponuđena cijena od 30 eura po »kvadratu« što je značilo da za čitavu tu zemljišnu priču treba izdvojiti 450 tisuća eura. Savez Roma je u tom komadu zemljišta vidio odličnu prigodu za izgradnju Europsko-romskog kulturno-sportskog centra, no tada nastaju problemi.
Fokus sumnje je odmah usmjeren na Veljka Kajtazija, osnivača i prvog predsjednika Saveza Roma »Kali Sara«, aktualnog saborskog zastupnika koji osim Roma zastupa još čak 11 nacionalnih manjina. Dio javnosti je naime sumnjičav prema izvoru novca kojim Romi raspolažu, jer osim 0,45 milijuna eura za teren, jasno je da će finalizacija projekta tražiti još nemalo milijuna. Mada, investicija je svakako opravdana, nedvojbeno je kako je riječ o poziciji kojoj će rasti vrijednost, jer je, između ostalog, svega 15-ak kilometara udaljena od prvog mora koje se nalazi u luci ispod Krnice ili 25 kilometara od Pule.
O toleranciji
S romske strane javlja se nakon takvih pitanja revolt jer, kako tvrde, javnost i mediji ne bi ni trepnuli u slučaju ovog građevinskog projekta kad investitori ne bi bili Romi. Kako kažu, u Istri je sagrađeno na tisuće objekta, najrazličitijih veličina od strane brojnih investitora, pa tako i stranaca s istoka i zapada Europe koje nitko na ovakav način nije ništa pitao. Drugim riječima, unatoč disonantnim tonovima i unutar romskih zajednica u Hrvatskoj, s pravom se kod njih pojavio osjećaj povrijeđenosti. Unatoč proklamiranoj i toliko puta isticanoj toleranciji i multikulturalnosti, kad ti u susjedstvo stižu Romi, sve tolerancije vrlo brzo dolaze pod znak posebne kušnje. U zemlji u kojoj milijarde, plinske primjerice, nestaju poput igle u plastu sjena o čemu u vrijeme »isparivanja« pojma nemaju ni političari, baš kao ni mediji već se kad afere »puknu« nemoćni samo silno čude, »romski milijuni« su sumnjivi i prije nego što se na gradilištu pojavi prva mješalica. Što o svemu kaže Veljko Kajtzi, zastupnik koji je svojim glasom pomogao sastavljanju saborske većine.
– Projekt Europskog romskog kulturnog-sportskog centra, pojedinačno gledajući, najveći je projekt Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara. Radi se o objektu koji će biti jedinstven u Europi u tome pogledu, a ideja je da bude mjesto okupljanja romskih i svih ostalih intelektualaca iz čitave Europe. Plan je da centar bude prostor u kojem će se održavati konferencije na europskoj razini, te da služi i kao prostor gdje će se održavati edukacije za mlade kako bi se ojačali intelektualni i znanstveni kapaciteti romske zajednice, ističe Kajtazi.
– Nije slučajno da je za mjesto gdje će takav centar niknuti odabrana upravo Istra, područje Hrvatske koje slovi kao najtolerantnije i najotvorenije prema manjinama bilo koje vrste i kao područje gdje su svi dobrodošli. Sam centar, kao objekt udruge građana bit će isključivo nekomercijalnog karaktera, i bit će otvoren za sve koji žele naučiti nešto o Romima, njihovim običajima, kulturi i zajednici. Isto tako, vjerujemo da ćemo imati dobru uzajamnu suradnju s lokalnom zajednicom jer želimo da takav objekt bude mjesto spajanja i u tom smislu, u njega su dobrodošli svi, i Romi i ne Romi. Također, dio aktivnosti će se odnositi na to da omogućimo socijalno ugroženoj djeci da dolaze na edukacije i sportske igre, kako romskoj tako i svoj drugoj djeci.
Tempo realizacije
A na pitanje kad će točno početi sama fizička realizacija gradnje, Kajtazi kaže da ne može trenutno odgovoriti jer točan termin ovisi o brzini prikupljanja svih potrebnih dozvola, što pak ne ovisi o Savezu već o državnim i lokalnim tijelima koje ih izdaju.
– Ono što je sigurno jest da je centar projektiran u skladu s prostornim planovima općine Barban te Istarske županije kao i drugim zakonskim propisima, stoga vjerujem da se neće previše otezati s izdavanjem potrebne dokumentacije, dodaje Kajtazi i ističe da se Centar financira sredstvima Saveza Kali Sara sukladno Operativnom programu Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje od 2021. do 2024. godine te ugovoru s Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Dodaje još i da Savez participira u određenim projektima na europskoj razini i dio svojih aktivnosti odnosno programa financira europskim sredstvima, ali ona nisu namijenjena za gradnju toga objekta.
– Tempo realizacije ovisit će, jasno, o brzini izdavanja potrebnih dozvola, ali kako sam rekao, radi se o dijelu Vladinog programa za nacionalne manjine koji traje do 2024. godine pa tu godinu možemo uzeti kao godinu u kojoj bi centar trebao biti finaliziran i otvoren, pojasnio nam je Kajtazi.
S obzirom na to da je ova investicija izazvala brojne prijepore, otvorene sumnje u stvarnu namjenu kao i izvor financija potrebnih za izvedbu tako kompleksnog centa, otišli smo do Želiski kako bismo se uvjerili o stvarnom stanju na terenu. Mjesto koje je naglo dobilo na medijskoj popularnosti, do sada uglavnom potpuno nepoznato, odaje utisak klasičnog sela središnje Istre. Nekoliko novih prizemnica, arhitektonski sličnih onima u regijama sjeveroistočne Italije, nešto obnovljenih starina, nažalost i nemalo onih koje, bez stanara, propadaju. Tu je i iznimno uspješni i nagrađivani Želizar, pogon za proizvodnju inox opreme, pa tako i one za opremanje brodica, dok se iznajmljivački turizam pronalazi tek u tragovima. I upravo između navedenog inox pogona i prometnice što spaja Barban i Vodnjan, nalazi se 1,5 hektara terena na kojem će Romi graditi svoj centar. Riječ je o odličnoj, ravnoj parceli s iznimno jednostavnim pristupom, kao i s blizinom svih infrastrukturnih pogodnosti.
– Nema nikakve dvojbe, sve je legalno, od prodaje zemljišta do karaktera parcele, a da bih se i osobno uvjerio u stanje stvari na terenu, s mještanima Želiski održao sam sastanak. Nitko ne spori prodaju kao ni potencijalnu gradnju. Ono što se jedino može pojaviti kao moguća dvojba je najavljena funkcija objekta i ono što se da iščitati s građevinskog projekta. On naime svojim sadržajima odaje znatno komercijalniju strukturu od onog što bi podrazumijevao kulturni centar. Ističem to jer golema je razlika u naplati komunalnih davanja radi li se o komercijalnom objektu, hotelu s pripadajućim sadržajima primjerice, ili objektu društvene namjene. S obzirom na to da se taj dio prihoda, prigodom plaćanja potrebne dokumentacije prije gradnje kao i za kasnije eksploatacije, odnosi na naše općinske prihode, moja je dužnost zaštiti interes stanovnika naše jedinice lokalne samouprave. No, ponavljam i vama, bude li sve prema zakonu i važećim propisima ovjereno od nadležnih institucija, i mi ćemo se sa svime složiti, istaknuo nam je načelnik Općine Barban Dalibor Paus.
Još bolja integracija
U kontinuitetu komunikacije s ljudima koji s barbanskim romskim centrom imaju najbliže veze, kontaktirali smo i Velija Huseinija, predsjednika Udruge Roma Istre.
– Istra je izrazito tolerantna sredina u kojoj se u jednoj mjeri odvija i integracija Roma u većinsko društvo. Nisu rijetki ni mješoviti brakovi, činimo sve da očuvamo svoje posebitosti, ali i da budemo korisni dio zajednice u kojoj živimo. Potpuno mi je nejasno zbog čega se digla tolika galama samo zbog činjenice da taj centar grade Romi. Vidite, iz Vodnjana je zbog brojnih nesporazuma otišlo mnogo Roma. Pusti Vodnjan sada bolje izgleda? Bez ljudi i djece, pita se Huseini.
I zapravo odlično poentira jer sve je hrvatske regije pogodila strašna depopulacija. Zbog koje je Hrvatska izložena potrebi »uvoza« radne snage, i to ne male jer riječ je o desecima tisuća radnika. Nije li onda logično i korisno omogućavati, a ne sprečavati, dolazak Romima koji su u prosjeku vrlo mladi, baš kao što su i bogati djecom? K tome, unatoč različitostima, Romi su itekako dio domaćeg kulturnog kruga, od poznavanja jezika do običaja kao i uvažavanja dominantne domaće većine.
– Ponavljam, Istra je za nas tolerantna i prihvaća nas. Problema uglavnom nema i smatram da jedan ovakav centar može donijeti samo dobro, još bolje razumijevanje i još bolju integraciju Roma, zaključio je Huseini.
I tako, od multi-kulti priča u predizborno vrijeme do »Romi ante portas«. Sve naše tolerancije, predrasude, zablude, strahovi i, ma koliko se otvorenima iskazivali, zapravo uvijek jedna latentna ksenofobija. Izgradi li se romski centar u Želiskima, posebno ako bude u proklamiranoj funkciji, sasvim će sigurno biti jedna od kockica mozaika koji nas ipak čini tolerantnijima. Getoizacija uvijek stvara nepovjerljive tabore, miješanje ih slabi ili ruši. I zato, projekt neka krene. Da je baš netko htio prije Kali Sare, kupio bi tih 15 tisuća »kvadrata«. Načičkao ih kućama ravnog krova i bazenima tirkiznih pločica. Ali nije. Pa će Romi centrom u kojem će svima nama ponuditi svoju kulturu i svoje viđenje života. Vjerujemo, na opće zadovoljstvo.