Dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, s tim da su debljini najizloženiji muškarci starije dobi i niže razine obrazovanja, pokazali su u četvrtak predstavljeni rezultati istraživanja Europske zdravstvene ankete u RH o životnim navikama.

Podaci su prikupljeni 2019. na reprezentativnom uzorku od 5461 ispitanika, a predstavila ih je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu obilježavanja 6. Hrvatskog dana osviještenosti o debljini.

U 2019. godini, u odnosu na 2015., uočen je porast osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom za devet posto. Rizik ima muški spol, starija dob i niža razina obrazovanja, rekla je Musić Milanović na predstavljanju rezultata u HZJZ-u.

Hrvatska na prvom mjestu po debljini

U ovom trenutku u Hrvatskoj 65 posto odrasle populacije ima previše kilograma, 63 posto muškaraca i 59 posto žena, te je Hrvatska na prvom mjestu po debljini za oba spola.

“Preko 90 posto ljudi oboli i umire od pet vodećih nezaraznih bolesti, a zajednički im je nazivnik – debljina. Smanjenjem tjelesne mase do 2050., u razdoblju od 30 godina, spriječili bismo razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknula je.

Oko 85 posto ljudi s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj ima previše kilograma kao i dvije trećine ljudi koji su pretrpjeli moždani udar. Ako se nastavi postojeći trend, on će dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života do 2050. za 3,5 godine.

Rezultati istraživanja pokazali su i da samo deset posto ljudi u Hrvatskoj konzumira dnevno preporučenih pet porcija voća i povrća.

S druge strane, prisutan je prekomjeran unos šećera kroz sokove, pekarske proizvode i slatkiše.

Sjedilački način života i brza hrana

“Naglasak je na zaslađenim napicima jer su oni najčešći izvor skrivenih kalorija. Zaslađeni sok je energetski unos u razini cijeloga obroka”, upozorila je Musić Milanović.

Zaslađene napitke pije 11 posto hrvatskih građana svaki dan, češće ih konzumiraju muškarci, a najviše u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Što se tiče tjelesne aktivnosti, istraživanje je pokazalo da je samo 13 posto mladih ljudi (25 posto mladića i dva posto djevojaka) u dobi od 15 do 17 godina zadovoljavajuće aktivno.

Isto toliko ih je aktivno u dobi od 18 do 64 godine ( 17 posto muškaraca prema 11 posto žena), dok u dobi iznad 64 godine taj broj pada na četiri posto muškaraca i dva posto žena.

“Korijeni debljine vrlo su duboki i rezultat su okolnosti u kojima se živi. Želimo mijenjati društveno okruženje”, poručila je Musić Milanović posebno istaknuvši sjedilački način života i dostupnost brze hrane.