Saborski odbor za pravosuđe glasat će naknadno o čelnoj osobi Vrhovnog suda zbog prijepora oko stegovnog postupka koji je pokrenut na Državnom sudbenom vijeću (DSV) protiv kandidata Radovana Dobronića kojega predsjednik RH planira predložiti Saboru za čelnika najvišeg suda.

Nakon sedmosatnog predstavljanja petero kandidata članovi odbora prihvatili su u četvrtak navečer većinom glasova prolongiranje glasanja na prijedlog potpredsjednika odbora Krunoslava Katičića (HDZ). On je ukazao da bi članovi odbora prije glasanja trebali imati sve informacije vezane za stegovni postupak protiv suca zagrebačkog Trgovačkog suda Dobronića.

Pred Odborom za pravosuđe, čija je odluka za ustavnog predlagatelja predsjednika RH neobavezujuća, programe su abecednim redom predstavili Dobronić, Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Petö Kujundžić i Šime Savić.

Dobronić: Pravosuđe izgubilo minimalno povjerenje građana

Sudac Dobronić je na početku predstavljanja svojeg programa istaknuo da je pravosuđe izgubilo minimalno povjerenje građana, ali kako nije istina da su hrvatski suci lijeni jer se ne koristi pojam zagušivanja sustava velikim brojem predmeta.

Dobronić je ustvrdio da je između 200.000 do 300.000 predmeta povezano s državom ili s tvrtkama u državnom vlasništvu, navevši kao primjer predmete između HEP-a i Grada Zagreba. ”Poboljšanjem upravljanja države i lokalnih tijela može se učiniti puno toga”, smatra Dobronić dodajući kako treba napraviti pravilnu dijagnozu bez koje nema ni pravilnog liječenja.

Na upit Dražena Bošnjakovića (HDZ) kako bi se postavio prema korupciji u sudstvu, Dobronić je ocijenio da više od 90 posto sudaca radi u dobroj vjeri, ali da sudstvo kao grana mora biti 100 posto provjerena.

”Ne smije biti niti jedan propust kod niti jednog suca. Korupcije kod sudaca nema ni 1 do 2 posto, ali to narušava povjerenje pa sustav pati zbog tih malih postotaka koji postoje”, mišljenja je Dobronić koji je istaknuo da su hrvatski suci ujedno i suci Europske unije te kako njihove odluke imaju dalekosežno značenje.

Odgovarajući na upit HDZ-ovog Damira Habijana koje mjere bi uveo ukoliko dođe na čelo najvišeg suda, Dobronić je istaknuo novu organizaciju sudstva, edukaciju gospodarstvenika, promjenu prakse javnih bilježnika i novu organizaciju rada prema pristiglim prigovorima. To bi, smatra, smanjilo broj predmeta za 30 do 50 posto.

O stegovnom postupku Dobronića obavijestili novinari

Mariju Jelkovac (HDZ) zanimao je stegovni postupak koji je pokrenut protiv njega zbog „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“. Dobronić je na upit odgovorio kako su ga o postupku obavijestili novinari i da se te 2019. godine bavio starijim predmetima, žalbama i predmetima drugih sudaca za koje se ne obračunava provedeno vrijeme u radu na tim predmetima.

”Ne osjećam se pogođen time jer je to potpuno promašeno i pogrešno”, kazao je Dobronić dodajući kako sustav zna za taj problem u sudstvu, ali da se služi trikovima radi otežavanja rada. Nadodao je kako taj problem namjerava riješiti kontrolom kvalitete rada.

Na upit Nikole Grmoje (Most) kako ocjenjuje sustav dodjele predmeta sucima, Dobronić je ocijenio da ni sucima nisu jasni kriteriji po kojima se dobivaju predmeti. ”Ne znam zloporabi li se to u pojedinim slučajevima, ali se sustav može bolje programirati”, smatra Dobronić.

Radu Borić (Nova ljevica) zanimalo je kako bi Dobronić riješio višestruko ukidanje odluka nižih sudova uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

”Još ranije je ograničen broj ukidanja koje ne može biti beskonačno. U tom dijelu treba biti oprezan jer se o vraćenom predmetu na prvi stupanj još uvijek može raspravljati o činjenicama i iznošenju novih dokaza. Pri preinačenju presuda uvijek postoji opasnost pogrešnog preinačenja koja se ne događa često, ali se događa. Naročito valja paziti da drugostupanjski sud ne izvodi krive činjenice. Toga ima sve manje i to više nije toliko aktualan problem”, odgovorio je.

Upitan što bi mogao učiniti da pravosuđe bude dostupno svima, Dobronić je Ljubici Lukačić (HDZ) odgovorio kako bi od pomoći bilo ponovno uvođenje sudskih dana kada bi sudac besplatno građanima sastavio tužbu. ”To je bila jedna od rijetkih dobrih i uhodanih ostavština prošlog sustava koju bi trebalo malo proširiti”, smatra Dobronić.

‘Suci moraju gledati u meritum’

Vesna Nađ (SDP) pitala je Dobronića gdje vidi otpor, a gdje saveznike u provođenju reforme. ”Otpora može biti na svim razinama jer neki ne mogu pojmiti stupanj promjena”, kazao je Dobronić koji se osvrnuo i na ovršne suce za koje je ustvrdio da ”moraju ulaziti u meritum, a ne gledati sve u lipu”.

Zlata Đurđević, prethodna kandidatkinja Zorana Milanovića za čelno mjesto Vrhovnog suda i vanjska članica Odbora za pravosuđe, dovela je u pitanje način rada DSV-a. ”Sigurno je da to treba postaviti na drugačiji način. Nikada se nije postavilo pitanje što raditi ako netko kontinuirano piše obrazloženja presuda koje nemaju veze sa zdravim razumom”, rekao je.

Kandidat se osvrnuo i na neujednačenu sudsku praksu koje smatra jednim od glavnih pitanja. Dobronić je ocijenio da do neujednačene prakse dolazi jer suci produciraju veliki broj odluka, ali je podsjetio da su ustrojeni odjeli za praćenje sudske prakse čija je zadaća upozoriti suca kako je njegov prethodnik već donio odluku u sličnom slučaju.

”Suci moraju međusobno više razgovarati o predmetima i dijeliti iskustva”, mišljenja je Dobronić.

Odgovarajući na pitanje SDP-ovog Tončija Restovića o opravdanosti osnivanja Visokog kaznenog suda, istaknuo da su izabrani suci na taj prizivni sud iskusni i kako vjeruje da će sud funkcionirati dobro.

Na upit nezavisne zastupnice Karoline Vidović Krišto kako bi riješio problem neprimjerenog ponašanja sudaca, Dobronić je rekao da svi suci moraju odgovarati za propuste i snositi posljedice, dok je na pitanje Stjepe Bartulice (Domovinski pokret) smatra li da je u Hrvatskoj provedena lustracija odgovorio da su pojedini suci nezasluženo prošli loše u oba sustava.

HDZ-ov Nikola Mažar je pitao Dobronića treba li mijenjati aktualni koncept javnog predstavljanja programa kandidata za čelno mjesto najvišeg suda. ”Sustav koji mi sad imamo je rješenje slabijeg ranga. Kandidati bi trebali donijeti nekoliko svojih najboljih presuda, ali i da viši sud, kao i kandidatov sud odabere nekoliko kandidatovih presuda. Time bi se vidjelo kako kandidat pravno razmišlja”, odgovorio je.

Mrčela: Podcjenjivanje sudaca dolazi od političara

Kandidatkinja Barbara Gundić je na upit SDP-ove Vesne Nađ o načinu osiguravanja ravnopravnosti između jedne bake koja živi u kontejneru u Glini i tajkuna iz Zagreba odgovorila da se ravnopravnost svih građana mora osigurati temeljen svih važećih zakona i propisa. Gundić je na pitanje Ljubice Lukačić (HDZ) o osiguravanju dostupnosti sudova za sve odgovorila kako je potrebno proaktivno djelovanje svih dionika. ”Sami građani moraju poznavati sve osnovne alate koji su im dostupni i obratiti se sudovima”, nadodala je.

Sudac i v.d. predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela je predstavljajući svoj program istaknuo kako predsjednik Vrhovnog suda nije radikal niti revolucionar, ali da može predložiti i poduzeti neke mjere za poboljšanje stanja u pravosuđu. Precizirajući da je u njegovom programu 39 takvih mjera, Mrčela je naglasio da postoje 22 ključna problema pravosuđa među kojima je istaknuo dugotrajnost postupaka, percepciju javnosti o pravosuđu i stvoreno ozračje u kojem je normalno vrijeđati sudačke odluke.

Uz to, kao probleme je nabrojao nedovoljne ekonomske i ljudske potencijale, preširoku mjerodavnost sudova, a nadodao je i da loš dojam stvara floskula o sudačkoj kliki i sudačkom autizmu te kako sudstvo pripada nekoj političkoj opciji, što je po njegovom mišljenju netočno.

Mrčela je kazao da podcjenjivanje dolazi od političara pa čak i onih na visokim dužnostima, dok je napise u medijima u kojima se vide napisi „treba ubivat suce i političare, vješat ih na rasvjetnim stupovima u gradu“ ocijenio kao poruke koje treba shvatiti ozbiljno. ”Problem sudbene vlasti, dugotrajnost postupaka, nemoralnost pa i korupcija, ne smiju biti razloga za stvaranje političkog utjecaja na sudbenu vlast”, kazao je Mrčela.

Na pitanje HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića treba li mijenjati zakonsko rješenje vezano uz pravnu zaštitu i omogućavanje Vrhovnog suda da ujednačava praksu u kaznenim sudovima, Mrčela je odgovorio da se ne slaže s prijedlogom bivšeg predsjednika najvišeg suda Đure Sesse kako bi se to trebalo mijenjati. ”Mi samo trebamo ostaviti mogućnost da Vrhovni sud putem izvanrednih pravnih lijekova ujednačava sudsku praksu kao i dosad. Potrebno je i odrediti rok za podnošenje zahtjeva za donošenje zakonitosti kojeg donosi državni odvjetnik, a tog roka trenutno nema”, smatra Mrčela.

Nezavisnu zastupnicu Karolinu Vidović Krišto zanimao je Mrčelin stav o ocjeni udruga koje štite žrtve pedofilije, a koje smatraju da Vrhovni sud preblago kažnjava pedofile. ”Osobno ću se založiti da se analiziraju svi predmeti za pojedine vrste kriminaliteta. Kazna ne smije biti izraz srdžbe, nego pažljivog promišljanja sudaca kada odmjeravaju vrstu i mjeru kazne”, odgovorio je zastupnici Mrčela.

Odgovarajući na pitanje o određivanju rokova radi efikasnije obrade predmeta, Mrčela je ukazao kako predsjednici sudova imaju ovlasti naložiti da se predmet riješi u što kraćem roku. Ti rokovi, nadodao je, trebaju biti instruktivni, a zaključio je kako bi bilo ”jako dobro da politika ne komentira konkretne predmete”.

Savić: Vidimo se i četvrti put

Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić je predstavljajući svoj program naglasila da Vrhovni sud mora biti efikasan, brz i žuran u postupanjima, ali i da svojim autoritetom to mora omogućiti i ostalim sudovima. Naglasila je važnost jednake tehničke opremljenosti svih sudova, a smatra i da sudovi moraju biti otvoreniji za javnost čime bi se promijenila percepcija građana o pravosuđu. Petö Kujundžić je iskazala i zabrinutost zbog potplaćenosti administrativnih radnika u pravosuđu.

Zagrebački odvjetnik Šime Savić se u predstavljanju svojeg programa, među ostalim, osvrnuo na ocjenu Opće sjednice Vrhovnog suda da je dovoljno nekompetentan za predsjednika najvišeg suda, rekavši da bi njegovim izborom Vrhovni sud dobio najboljeg predsjednika. Jedini kandidat koji se javio na sva tri ranija javna poziva za čelnika Vrhovnog suda članove odbora na kraju maratonske sjednice pozdravio je rekavši da se vide i četvrti put.

Kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predlaže predsjednik republike, uz prethodno savjetodavno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda koja je početkom rujna s 29 glasova podržala Mrčelu, dok je Dobronić dobio četiri glasa. Ostali kandidati nisu dobili ni jedan glas.

Milanović je ranije kazao da je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju Franak, njegov kandidat, dok je saborska većina najavila da će se o kandidatima izjasniti nakon odluke Saborskog odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda.