Hrvatski sabor u petak je usvojio izmjene Zakona o sestrinstvu, kojima se po novome daje ovlast medicinskim sestrama i tehničarima prvostupnicima sa specijalizacijom iz hitne medicine da pacijentima daju terapiju ili lijek bez nazočnosti liječnika.

Ovim izmjenama usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima, povećat će se učinkovitost postojećih timova te kvaliteta hitne medicinske službe, što su saborski zastupnici i podržali sa 126 glasova ‘za’, dok je dvoje bilo suzdržano.

Osim što se medicinskim sestrama i tehničarima sa specijalizacijom iz hitne medicine proširuje opseg zdravstvenih usluga koje će moći provoditi prema hitnim pacijentima i daje ovlast davanja terapija ili lijeka bez nazočnosti liječnika, moći će i odbiti pružanje pomoći osobi koja je agresivna i prijeti njima ili drugim zdravstvenim djelatnicima ako time ne ugrožava pacijentovo zdravlje i život.

O svojoj odluci morat će odmah izvijestiti i nadređenog.

Iako se prvotno predlagalo da zdravstvenu njegu, kao član tima, provode medicinska sestra/tehničar koji su završili strukovno obrazovanje i stekli strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra/tehničar opće njege, što podrazumijeva petogodišnju srednju školu, iz Ministarstva zdravstva su uvidjeli da bi onda iz sustava izostao dio njih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Stoga je u ovom konačnom Zakonu koji su zastupnici prihvatili to brisano.

Zakon o sestrinstvu uređuje i način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara, a prihvaćen je amandman HDZ-ove Nikoline Baradić kojim se u Zakon uvrštavaju izostavljeni stručni diplomski studiji kao viša razina obrazovanja medicinskih sestara.

Zakonskim izmjenama se dopunjuje i ovlast Hrvatske komore medicinskih sestara vezano uz omogućavanje provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinskih sestara radi osiguranja prepoznatljivosti medicinskih sestara i sestrinske djelatnosti.

Izmjene zakona o poslovnim prostorima i audiovizualnim djelatnostima

Sabor je po hitnoj proceduri izmijenio i Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora kako bi se zakupnicima poslovnih prostora u vlasništvu države ili lokalnih jedinica omogućilo produljenje ugovora i neometan rad. Naime, do kraja godine istječe ukupno 687 takvih ugovora – 386 ugovora o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i 301 u vlasništvu lokalnih jedinica.

Izmjenama zakona se omogućuje zakupniku koji uredno izvršava svoje obveze produženje ugovora o zakupu na rok od najduže deset godina uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže deset godina.

Visinu mjesečne zakupnine odredit će jedinice lokalne samouprave s obzirom na djelatnost koju zakupnik obavlja. Hrvatska raspolaže u ovom trenutku s 5067 poslovnih prostora, za oko 3700 je potpisan ugovor o zakupu, a oko 1300 nije u zakupu i s njima raspolažu Državne nekretnine te su one u postupku uređenja ili propisivanja natječaja za zakup tih prostora.

Također se omogućuje i neposredna prodaja garaža u vlasništvu Hrvatske, odnosno lokalnih jedinica i to korisnicima koji garaže koriste na temelju valjanog ugovora ili ugovora koji je istekao.

Amandmane koje su podnijeli SDP, Klubovi HSS-a, GLAS-a i DOiSIP-a te Možemo! vladajući su odbili, a izmjene Zakona podržalo je 86 zastupnika dok su 34 bila protiv, a tri suzdržana.

Zastupnici su jednoglasno izglasali i izmjene Zakona o audiovizualnim djelatnostima kojima se detaljnije propisuje način obračuna iznosa financijske potpore i obuhvat dokumentacije koju Porezna uprava verificira na zahtjev Hrvatskog audiovizualnog centra.

Uvodi se novi model sufinanciranja neovisnih proizvođača audiovizualnih djela na način da će moći ‘povući’ jedan dio fiskalnih davanja i investirati u nova audiovizualna djela.

Pravo na financijski poticaj imat će producenti djela koji se smatraju neovisnim proizvođačima, a plaćaju porez u RH i to za dugometražni i kratkometražni igrani film, dokumentarni film, animirani i eksperimentalni film, kao i serijska igrana, dokumentarna ili animirana djela, a ukupni iznos potpore koje pojedini korisnik može ostvariti kreće se od najnižih 10.000 eura do najviše 132.000 eura godišnje za pojedino audiovizualno djelo.

SDP-ove izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju odbijene

U drugo čitanje poslano je više prijedloga zakona, među kojima i izmjene Zakona o igrama na sreću, prema kojima se uvodi Registar isključenih igrača, maloljetnici neće moći igrati na kladomatima u ugostiteljskim objektima jer je na njima predviđeno postavljanje posebnih čitača identifikacijskih isprava te se regulira oglašavanje igara na sreću.

Mostov Božo Petrov i zastupnica Možemo! Ivana Kekin još su jednom apelirali na Vladu da do drugog čitanja u Zakon uvrste potpunu zabranu kladomata u ugostiteljskim objektima.

Zastupnici su glasali i o SDP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima bi se promijenila formula usklađivanja mirovina na način da se usklađuju prema 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih.

“Danas Hrvatski sabor može ispraviti nepravdu koja je posebno pogodila umirovljenike za vrijeme inflacije, ovo sigurno nije dovoljno, ali može biti prvi korak prema tome da se položaj umirovljenika u RH poboljša”, poručio je SDP-ov Peđa Grbin.

No, većinom glasova je ovaj prijedlog odbijen.