Hrvatski sabor će u srijedu raspraviti Godišnje izvješće o obrani za 2023. u kojoj je Hrvatska nastavila s politikom povećavanja obrambenog proračuna i sredstava za opremanje i modernizaciju obrambenog sustava pri čemu je proračun za 2023. povećan za 9,3 posto u odnosu na 2022.

U izvješću se navodi i da je tijekom 2023. naglasak bio na podizanju materijalnih prava djelatnika, a koncem te godine u Ministarstvu obrane bilo je ukupno 15 909 osoba od kojih 14 103 djelatnih vojnih osoba i 1806 državnih službenika i namještenika.

Također, Ministarstvo obrane nastavilo je pružati potporu hrvatskoj obrambenoj industriji, kao i aktivnosti održavanja, jačanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske te njihovo usklađivanje s obvezama u okviru NATO-a i EU.

U pogledu obrambenih sposobnosti prioritet je bio razvoj brigade srednjeg pješaštva s pripadajućim postrojbama borbene i logističke potpore. Zračne sposobnosti su značajno ojačane, a ključni projekti, među ostalima, su uključivali dovođenje u operativno stanje borbenih vozila pješaštva Bradley, modernizaciju i nabavu dodatnih baznih oklopnih vozila Patria te opremanje terenskom bolnicom ROLE-2B i nabavu borbenog streljiva (155 mm).

Nastavljen je doprinos Hrvatske međunarodnom miru i sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i drugim aktivnostima NATO-a, EU-a i UN-a u kojima je tijekom 2023. ukupno bilo angažirano 1150 pripadnika Hrvatske vojske, stoji u izvješću.

Prije toga, zastupnici će raspraviti Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2024.

Površina minski sumnjivog područja na kraju 2024. iznosila je 49,3 kvadratnih kilometra i obilježena je s 2.610 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i mogući pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava. Minski sumnjivo područje prostire se unutar 16 jedinica lokalne samouprave u tri županije te je u odnosu na 2023. smanjeno za 42,8 kvadratnih kilometara.

Najveći udio površina koje su zagađene minski-eksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima zahvaćaju šume i šumsko zemljište te poljoprivredne površine.

U 2024. iz minski sumnjivog područja isključeno je 84 posto od planirane površine isključenja od 51,5 kvadratnih kilometara. Uzrok manje realizacije bili su nepovoljni vremenski uvjeti na radilištima u planinskim područjima u Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.