Dok su političari u Hrvatskoj vijest da će arbitražni sud, kojeg Hrvatska od napuštanja arbitraže u ljeto 2015. godine ne priznaje, svoju konačnu odluku o granici objaviti predzadnjeg dana lipnja, dočekali iznimno hladnokrvno, nastojeći ostaviti dojam krajnje ravnodušnosti (odlazeći šef diplomacije Davor Ivo Stier poručio je da je za Hrvatsku relevantniji datum istupanja iz arbitraže nego datum objave arbitražne odluke), to se ne bi moglo reći za slovenske političare i medije, koji objavu arbitražne odluke nazivaju »povijesnim danom«.

»Ugrožena sigurnost« 

Slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je kao tadašnji slovenski premijer i najodgovorniji za arbitražni sporazum što ga je potpisao s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, upozorio je preksinoć u izjavi za Slovensku televiziju da eventualna zaoštravanja odnosa povodom arbitražne odluke ne bi koristila ni jednoj ni drugoj strani, budući da »svi dobro znaju« da zadaća arbitražnog suda, koji je ovlašten odrediti granicu, »nema alternative«. Pahor, naime, sugerira da »kratkoročna rješenja« ne bi bila dobra za sigurnost budućih generacija, ne precizirajući o kakvim je točno »kratkoročnim rješenjima« riječ, iako je jasno da misli na ponašanje hrvatske strane, koja bi neprihvaćanjem arbitražne odluke, po njegovoj ocjeni, mogla ugroziti sigurnost.

Slovenski predsjednik pritom uopće ne sumnja da će Slovenija odlukom arbitražnog suda dobiti koridor do otvorenog mora, što je, kako kaže, i predviđeno arbitražnim sporazumom. To je ujedno i bio njegov glavni motiv zbog kojeg je krenuo u blokadu hrvatskih pristupnih pregovora, koja je okončana upravo arbitražnim sporazumom, zbog čega smatra da je Hrvatska dužna priznati i provesti arbitražnu odluku, iako je istupila iz arbitraže. Svako drukčije rješenje, naime, moglo bi ozbiljno naškoditi Pahorovoj utrci za još jedan predsjednički mandat, na predsjedničkim izborima koji se održavaju najesen. Time bi Pahorovo »najveće političko postignuće«, kako naziva arbitražni sporazum, premda je riječ o jednoj od najkontroverznijih i najštetnijih odluka donesenih u hrvatsko-slovenskim odnosima od osamostaljenja, završilo loše za Pahora, trenutačno najpopularnijeg političara u Sloveniji.

Ponuda razgovora 

Slovenski političari uopće ne reagiraju na najave iz Hrvatske da odluka arbitražnog suda nema nikakvu važnost za Hrvatsku, kao ni na ponudu razgovora o svim otvorenim pitanjima, pa i o granici, koju je preksinoć, po tko zna koji put, iz Zagreba Ljubljani uputio hrvatski premijer Andrej Plenković. Vođa slovenske diplomacije Karl Erjavec, koji će prisustvovati objavi arbitražne odluke u haškoj Palači mira, čiji je sadržaj zasad nepoznat, priprema nekoliko »scenarija« u vezi s implementacijom arbitražne odluke.

Njegov prethodnik Dimitrij Rupel, koji je uvijek zagovarao politiku ucjene Hrvatske kako bi Slovenija iskoristila svoje članstvo u europskim integracijama ne bi li ostvarila svoje interese u bilateralnim sporovima, zamjerajući kasnijoj garnituri na vlasti da je svoju ucjenu Hrvatske realizirala amaterski i na štetu Slovenije, boji se da je aktualna slovenska vlada premalo odlučna da prisili hrvatsku stranu da poštuje arbitražnu odluku.

Rupel najveći problem vidi u činjenici, kako je otkrio portalu Nova24tv, bliskom opozicijskoj stranci Janeza Janše, što su Slovenci »za dva tjedna na hrvatskom moru spremni žrtvovati državne interese«, smatrajući da bi slovenska vlada u Piranski zaljev morala poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali »braniti slovenske teritorijalne vode«. Brod Triglav, naime, jedini je brod u slovenskoj floti.

»Bliski susreti« 

Nema nikakve sumnje, međutim, da će se slovenski patrolni brodovi nakon objave arbitražne odluke pojaviti u spornom području, primjerice u koridoru do otvorenog mora, koji se nadaju dobiti odlukom arbitražnog suda. Kako u Zagrebu smatraju da je riječ o hrvatskom teritorijalnom moru, nije teško zamisliti incidente prilikom »bliskih susreta« slovenskih i hrvatskih policajaca na moru, kao i u slučaju da, primjerice, slovenska strana pokuša iščupati iz mora uzgajališta školjaka hrvatskih ribara, koja bi se odlukom arbitraže mogla naći u »slovenskim vodama«.

U tom slučaju, naime, bolje nam je ne špekulirati što bi se moglo dogoditi.