Što se s tim infrastrukturnim projektom dogodilo, međutim, niti u HŽ Infrastrukturi, a niti u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ne odgovaraju. Dva tjedna su prošla od kada smo i HŽ Infrastrukturu, kao naručitelja posla, i resorno ministarstvo upitali o sudbini projekta pripreme izrade pruge Goljak – Skradnik. Odgovore niti nakon podsjetnika nismo dobili.

Brojne nepoznanice

Još u srpnju 2012. godine sklopljen je IPA ugovor s poljskom tvrtkom URS Polska u konzorciju s tvrtkom URS Infrastructure and Evnivornment UK Limited za posao ukupne vrijednosti 9,1 milijun eura, pri čemu se 85 posto tog troška ili 7,735 milijuna eura financira iz predpristupnog instrumenta IPA, a preostalih 15 posto iz nacionalnog proračuna. U rujnu te 2012. godine započeo je rad na projektu, a u periodu od 42 mjeseca koliko je po ugovoru trebao trajati, valjalo je izraditi – idejni projekt za izgradnju nove dvokolosiječne pruge Goljak-Skradnik, povezivanje željezničke pruge Karlovac-Belaj i povezivanje kolodvora Skradnik s postojećim prugama kao i glavni projekt, ishoditi građevinsku dozvolu za igradnju nove dvokolosiječne pruge te izraditi studiju izvedivosti, analizu troškova i koristi, izvještaj o utjecaju na okoliš, nacrt prijave za kapitalne projekte i nacrt natječajne dokumentacije. Dakle, do početka 2016. godine posao je trebao biti obavljen i dostavljen. Upravo je to i zadnja godina u kojoj su sredstva iz predpristupog programa IPA mogla biti iskorištena.

Je li poljsko-britanski konzorcij, koji je u međuvremenu promijenio ime u AECOM Infrastructure and Environmental UK Limited, taj posao obavio te dokumentaciju dostavio naručitelju HŽ Infrastrukturi, samo su neka od pitanja na koja ni HŽ Infrastruktura ni resorno ministarstvo nisu odgovorili. Kao što nisu odgovorili i je li konzorciju posao plaćen i u kojem iznosu.

Nije jedini

No, projekt Goljak-Skradnik dugo je figurirao na listi infrastrukturnih projekata HŽ Infrastrukture, ali je prije nekog vremena naprosto nestao. Danas se ta buduća pruga na korporativnim stranicama tvrtke spominje samo u jednom razgovoru kao posao za koji se priprema projektna dokumentacija. Međutim, prema ugovoru sklopljenom prije šet i pol godina, ta je projektna dokumentacija odavno trebala biti dovršena i dostavljena naručitelju. S obzirom na izvor financiranja projekta te činjenicu da je povlačenje sredstava »zatvoreno«, a projekt je, očito još u izradi, Hrvatska će teško izbjeći vraćanje sredstava, odnosno plaćanje »penala« za kašnjenje. U kojem iznosu, službenog odgovora nema.

Projekt Goljak-Skradnik, međutim nije jedini na kojem se mogu očekivati penali, odnosno umanjenje europskog dijela sufinanciranja posla. Kašnjenja, što zbog kraha podizvođača, a što drugih razloga, odavno su evidentirana na projektu Dugo Selo-Križevci, a zbog kašnjenja tog velikog infrastrukturnog projekta niti pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec, koja je izgrađena i na kojoj se ispravljaju tehnički problemi, neće biti u punom pogonu, već će putnici dok god se ne dovrši dionica Dugo Selo-Križevci presjedati.