Rok trajanja hrane prilikom kupovine stalno provjerava 53 posto hrvatskih kupaca, a prilikom kupnje zamrznute hrane čak 86 posto ispitanih ne koristi prijenosne hladnjake, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanih uz kupovinu hrane.

Istraživanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provedeno je prošle godine na reprezentativnom uzorku ispitanika na području cijele Hrvatske, a predstavljeno je u četvrtak u Osijeku na panelu kao uvod u kampanju “EU bira sigurnu hranu”.

Kampanja na europskoj razini službeno započinje 16. svibnja i provodit će se do kraja rujna u 16 zemalja članica.

Rezultati su pokazali da su za pripremu hrane u hrvatskim kućanstvima u 81 posto slučajeva zadužene žene.

Pokazalo se također da kupci prilikom prvog doticaja s hranom u trgovini čine pogrešku u redoslijedu kupnje jer ih gotovo polovica ne kupuje na kraju kupovine zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku.

Prilikom kupnje zamrznute hrane čak 86 posto ispitanih, suprotno preporukama ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice, a 93 posto prilikom kupnje hrane iz hladnjaka.

Kad je riječ o pohrani, ostatke kuhane hrane pripremljene kod kuće 12 posto ispitanika baca. Najviše ih to čine građani Zagreba, čak četvrtina ispitanika, dok se u ostalim krajevima države taj postotak kreće između 7 i 12,5 posto.

Najviše je bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina, tek 6 posto.

Iako je preporuka da se hranu na sobnoj temperaturi smije držati do dva sata, istraživanje je pokazalo da više od 30 posto ispitanika hranu koju planira konzumirati kasnije ostavlja duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka.

Prilikom pripreme hrane trebalo bi koristiti odvojeni pribor za sirovu i kuhanu hranu i to čini 59 posto anketiranih čime se sprječava prijenos opasnih mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.

Ravnateljica HAPIH-a  Darja Sokolić rekla je da prikupljene informacije prvog nacionalnog istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanih uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane daju uvid u ponašanje potrošača.

Edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima

“Rezultati će biti osnova za ciljanu komunikaciju kako bi potrošače educirali vezano uz postupanje s hranom te im ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju, rekla je Sokolić.

Istraživanje je po njezinim riječima još jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat.

Tema panel rasprave bila je i tzv. nova hrana na tržištu o čemu je posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković rekla da radi zašite zdravlja potrošača sva hrana koja se u Europskoj uniji nije znatno konzumirala prije svibnja 1997. mora proći postupak odobravanja prilikom stavljanja na hrvatsko tržište.

Primjerice, u novu hranu ubrajaju se chia sjemenke, kvinoja kao i jestivi insekti, pojasnila je i dodala da je Ministarstvo zdravstva zaduženo za nadziranje nove hrane u Hrvatskoj.

HAPIH je najavio treću godinu provedbe kampanje “EU bira sigurnu hranu” u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane, te uz partnersku podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i drugim znanstvenim ustanovama i institucijama diljem Hrvatske.

Cilj je približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju.