Uvođenje novog predmeta Kritičko mišljenje nepotrebno je, skupo, manipulativno i ideološki motivirano te predstavlja nepotrebno dodatno opterećenje učenika, poručili su u netom završenoj javnoj raspravi o novom izbornom predmetu iz Udruge Glas roditelja za djecu – GROZD, konzervativne udruge poznate po bitkama protiv uvođenja građanskog i spolnog odgoja u škole te protiv potpisa Istanbulske konvencije.

– Budući da je predloženi predmet nastao kao »alternativa« vjeronauku, odabir njegova naziva navodi na pomisao da su predlagatelji njime htjeli poručiti da će se u njemu učiti »kritički misliti« za razliku od vjeronauka u kojem valjda nema kritičkog mišljenja te da žele isticanjem te navodne razlike dio djece odvratiti od vjeronauka i pridobiti za novi predmet, zaključili su u GROZD-u.

Takva ideja, tvrde, i nije nerealna »s obzirom na to da se zna da određenim skupinama u društvu smeta vjeronauk u školama i da na razne načine pokušavaju svoju lijevo-liberalnu agendu uvesti u škole, što im jasno nalaže i Istanbulska konvencija«.

Navode kako se nešto slično dogodilo s Etikom u srednjoj školi, gdje je »nacrt predmeta u javnoj raspravi načelno bio neodređen, odnosno moralno-etički općeprihvatljiv, no u naknadno izdanim udžbenicima otvoreno se promovira rodna ideologija i LGBT pokret, te se potpuno neznanstveno diskreditira vjera kao suprotnost zdravom razumu«.

Svjetonazorski okvir

Kao dodatni argument protiv novog predmeta navode i činjenicu da vjeroučitelja nema među potencijalnim nastavnicima koji bi predavali Kritičko mišljenje, što je po njima »očiti pokazatelj da se od predavača očekuje da djeci nameću svjetonazorski okvir koji nije spojiv s kršćanskim vrijednostima«.

To dodatno potvrđuje da je uvođenje ovog predmeta manipulativno i ideološki motivirano, poručuju iz GROZD-a.

Javna rasprava o novom školskom predmetu, koji bi po najavi ministra obrazovanja Radovana Fuchsa od školske godine 2023/2024. trebao biti dobar izbor za djecu koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk, prikupila je nešto više od stotinu komentara te se može reći da je interes za ovu temu podbacio u odnosu na očekivanja.

Problem smještaja vjeronauka usred satnice, zbog čega djeca koja ne idu na vjeronauk uglavnom sjede po školskim hodnicima, godinama je, naime, izazivao veliko roditeljsko nezadovoljstvo.

Dobar dio sudionika javne rasprave smatra ovaj predmet nepotrebnim, jer je kritičko mišljenje – kako tvrde – već zastupljeno u drugim predmetima, kroz međupredmetne teme, a dio njih protivi se uvođenju takvog nastavnog sadržaja samo za djecu koja ne idu na vjeronauk, jer smatraju da bi takav predmet trebao biti dostupan svoj djeci.

»Sjedilački« predmet

– Nije bila ideja da napravimo pandan vjeronauku, nego još jedan predmet koji će biti ponuđen djeci koja ne upisuju vjeronauk, rekao je u srpnju, predstavljajući novi predmet, ministar Fuchs.

Mnogima, međutim, ni sada nije jasno kako će se taj izborni predmet uklopiti u satnicu, hoće li škole moći organizirati nastavu tako da djeca koja ne upišu vjeronauk mogu taj sat slušati Kritičko mišljenje, i kako će se uopće odvijati nastava za tako mali broj djece, s obzirom na to da vjeronauk sluša i do 90 posto učenika.

Mnogi su nastavnici ustvrdili da djeci u školama ne treba još jedan »sjedilački« predmet, već više tjelesne aktivnosti ili praktičnih znanja.

Udruga vjeroučitelja »Ohrabrenje« pozdravila je namjeru uvođenja predmeta koji bi bio alternativa školskom vjeronauku, ali ne vidi da Kritičko mišljenje ispunjava tu ulogu.

– Gradivo koje bi obuhvaćalo religijsku kulturu, etiku, humanizam, književno-umjetnička djela, povijest i sadržaje na kojima počiva današnja civilizacija, a povezani su kroz religije i obrađeni na nekonfesionalni način, smatramo itekako potrebnim učenicima svih svjetonazora.

Takav predmet bi bio doista »alternativa« konfesionalnom vjeronauku, poručili su vjeroučitelji.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pohvalila je pak novi izborni predmet koji uključuje podučavanje o širokom spektru ljudskih prava, uključujući i područje ravnopravnosti spolova te se založila i za pripremu školskog udžbenika za novi predmet.