ZAGREB – Zbog ozbiljne preopterećenosti u ambulantama obiteljske medicine, zagrebački Dom zdravlja Zagreb-Centar odlučio je za pomoć svojim medicinskim timovima angažirati – studente. U naredna tri mjeseca, oni će obavljati administrativne poslove u ambulantama obiteljske medicine kako bi liječnike i medicinske sestre rasteretili birokratskog posla koji im oduzima dragocjeno vrijeme za pregled pacijenata. Riječ je o pilot-projektu koji je dosad u Hrvatskoj nezabilježen, a njegovi bi rezultati trebali pokazati koliko se prebacivanjem dijela posla na administratore može uštedjeti na vremenu i poboljšati zdravstvena skrb za pacijente.

U Domu zdravlja Centar trenutno preko Student-servisa traže 12 administratora za rad u ordinacijama obiteljske medicine, a jedan od uvjeta je da budu studenti medicine. Kako poručuju iz uprave, administratori nisu zamjena za medicinske sestre ili tehničare, već pomoć oko administrativnog dijela posla u ordinaciji. Posao administratora bit će, konkretno, naručivanje pacijenata na preglede, pružanje nemedicinskih savjeta, odgovaranje na e-mailove, javljanje na telefon, sređivanje “papirologije”, slanje stalne terapije pacijentima… Odrađivat će, zapravo, sav nemedicinski posao kako bi sestre, umjesto administriranja, mogle u potpunosti obavljati posao za koji su educirane.

Na ideju o uvođenju ovog modela došli su zbog neodržive situacije tijekom lipnja, kada su u ambulantama na zamjeni u jednoj smjeni imali i do 200 pacijenata u danu.

– Ovakav model postoji u Europi, a odlučili smo ga implementirati jer smo u lipnju imali katastrofalnu situaciju. Kad nam ljudi idu na godišnji, njihov posao preuzme druga ambulanta i imate 150 do 200 upisanih pacijenata u smjeni, od toga vjerojatno polovinu čiste administracije. Gledali smo kako rasteretiti liječnika i sestru da bi mogli raditi medicinski dio posla, a ovo nam se činilo kao odlična varijanta da pokrijemo taj administrativni dio. Tijekom pilot projekta vidjet ćemo i financijske efekte, a isto tako i ishode liječenja, jer ljudi ne mogu pregledavati 150 pacijenata u danu, to je naprosto neizvedivo, tumači ravnatelj DZ Zagreb-Centar, dr. Ino Protrka. HZZO je, kaže, već najavljivao uvođenje administratora u rad ambulanti, ali im je čekanje dosadilo pa su odučili uzeti stvar u svoje ruke.

Za početak su uzeli 12 administratora za dvije najfrekventnije lokacije, u Martićevoj ulici i Dugavama, gdje je opterećenje ogromno, a timovi imaju upisanih po 2.000 pacijenata. Na tim će lokacijama dnevno raditi pet administratora, i to osnovne poslove.

– Studenti mogu upisati pacijenta, odgovoriti na telefonski poziv, upisati sestri stalnu terapiju koju treba poslati u ljekarnu, odgovoriti na osnovne e-mailove gdje se nekad traže lijekovi, a nekad termini. Dakle, odrađivat će i naručivanje u ambulantu, naručivanje na specijalističke preglede, sve ono gdje gubite po minutu,dvije ili tri na svakog pacijenta. A kad ih imate 150 u danu, toga se nakupi, objašnjava dr. Protrka. Odlučili su se za studente medicine, smatrajući to najpraktičnijim rješenjem jer oni već imaju osnovna medicinska znanja. Tako umjesto sestre mogu raditi i tzv. panele, odnosno mjerenja težine, visine i drugih parametara kod pacijenta, što medicinskim sestrama oduzima vrijeme za edukaciju kroničnih pacijenata, previjanja, davanje injekcija…

Nadaju se da će se model pokazati financijski isplativim, i da će HZZO naći osnove da ga preuzme na nacionalnoj razini i u njega usmjeri sredstva od participacija. Sada, naime, participacija pacijenata za preglede u bolnicama ostaje bolnicama, dok participacija iz primarne zdravstvene zaštite ide HZZO-u, ne ostaje domu zdravlja. Bila je najava da će se od nje plaćati administratore, pa bismo htjeli vidjeti je li to doista tako, veli Protrka. Njih će pilot-projekt za 12 administratora stajati oko 72.000 kuna ili 6.000 kuna tjedno, za što su novac osigurali iz vlastitih sredstava.

Osim dva najfrekventnija ljetna mjeseca, studente su angažirali sve do kraja rujna kako bi mogli usporediti rad ljeti i rad u regularno vrijeme, kad nisu godišnji odmori. Tako će se vidjeti koliko se dijagnostičko-terapijskih postupaka više može obaviti uz pomoć administratira, hoće li ishodi liječenja biti kvalitetniji, koliko će liječnik imati vremena za svakog pacijenta… Prema normativima, liječnik bi s pacijentom morao provesti bar 15 minuta, no uz 150 upisanih pacijenata u danu, to je nemoguće realizirati.

– To je kao na traci. Tko zna koliko je tu pogrešaka koje se ne evidentiraju, upozorava Protrka. “Ovo je ulaganje u kvalitetu i sigurnost dok ne bude prekasno, jer kad netko umre, to završi u novinama, a opet se ništa ne napravi. Na ovaj način nastojimo da se takvi slučajevi preveniraju. jer u ovakvom opterećenju ne samo da imamo burnuot liječnika i sestara, nego ćemo neminovno imati pogreške”, zaključuje.

Ideja im je, kaže ravnatelj, da ovaj model postane redovan u čitavoj zemlji. “Mi si kao najveći dom zdravlja u Hrvatskoj to možemo priuštiti, pa se nadamo da ćemo utabati stazu za sve druge i olakšati posao HZZO-u i Ministarstvu zdravstva da se odluče na to. Znanstvenim pristupom dokazat ćemo da se može i da je tako puno lakše, a i pacijenti će imati prilike reći kakvo je njihovo iskustvo u takvom modusu, poručuje Protrka.