Broj radnika koji biraju odlazak u kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu iz prvog i drugog stupa, dramatično je pao u ovoj godini.

Dosad je u prosjeku tu kombinaciju biralo dvadesetak posto onih koji odlaze u mirovinu, dok je znatno veći broj radnika, njih 80 posto, biralo mogućnost povratka u prvi stup i isplatu mirovine samo iz državnog fonda.

No podaci objavljeni za ovu godinu govore da taj broj dodatno opada. Prema podacima Regosa u prvoj polovini ove godine zatvoreno je ukupno 6.963 računa članova obveznih mirovinskih fondova (OMF) i samo njih 787 zatvoreno je zbog isplate mirovine na temelju individualne kapitalizirane štednje, što je tek 11,23 posto. Dakle, podaci Regosa govore da se broj onih koji biraju mirovinu iz oba stupa gotovo prepolovio.

U šest mjeseci ove godine više je računa, njih 914 zatvoreno zbog isplate štednje nasljednicima, što znači da je više osiguranika iz drugog stupa u tom razdoblju umrlo nego što ih je biralo odlazak u kombiniranu mirovinu. Tako je nasljednicima isplaćeno ukupno 12,573 milijuna eura, u prosjeku 13.750 eura.

Iznad očekivanja

Što se tiče građana koji su ipak birali drugi stup njihova je ukupna štednja u OMF-ovima bila 25,9 milijuna eura, ona je prenesena u mirovinsko osiguravajuće društvo iz kojeg će ubuduće dobivati dio mirovine.

U prosjeku su ti osiguranici imali 32.926 eura kapitalizirane štednje i to dokazuje da drugi stup uglavnom biraju građani s iznadprosječnim plaćama i da se nakon 21 godine odlazak u kombiniranu mirovinu isplati jedino njima.

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje su aktualniji i još porazniji za drugi stup. HZMO je u svojim statističkim podacima objavio da je u razdoblju od početka godine do kraja kolovoza prvi put mirovina isplaćena za 25.245 umirovljenika, a među njima je bilo 1.471 novi umirovljenik koji je primao osnovnu mirovinu iz drugog stupa pa su ti ljudi umirovljeni nakon što su izabrali kombiniranu mirovinu.

To znači da je od svih umirovljenika kojima je u osam mjeseci ove godine prvi put isplaćena mirovina njih tek 5,82 posto prethodno biralo kombiniranu mirovinu dok su svi ostali izabrali povratak u prvi stup.

Očekivalo se da će zbog prošlogodišnjih gubitaka mirovinskih fondova pasti broj građana koji primaju kombiniraju mirovinu, ali su podaci Regosa i HZMO-a nadmašili ta očekivanja.

Odluci za kombiniranu mirovinu nije pomoglo ni to da se mirovine iz drugog stupa usklađuju samo s inflacijom, dok formula za usklađivanje mirovina iz prvog stupa uvažava i rast plaća i stopu inflacije, pa je razlika do izražaja došla ove godine kad je inflacija ipak usporila te se dio mirovina iz drugog stupa nedavno usklađivao za samo tri posto, dok su mirovine iz prvog stupa porasle za 8,42 posto.

Kako bi privukla veći broj građana da biraju kombiniranu mirovinu Vlada je najavila izmjene mirovinskih zakona po kojima će građanima omogućiti da jednokratno kod odlaska u mirovinu podignu 20 posto, umjesto dosadašnjih 15 posto svoje individualne štednje u drugom stupu.

Uz to planiraju izjednačiti i dodatak na mirovinu iz drugog stupa s onom koji se obračunava na mirovinu iz prvog stupa, pa će se on povećati s 20,25 posto na 27 posto. To bi također trebalo učiniti privlačnijim ostanak u drugom stupu odnosno odluku za odlazak u kombiniranu mirovinu.

Prosječna mirovina

No pitanje je koliko će to povećati udio umirovljenika u kombiniranoj mirovini jer i iznosi prosječnih mirovina u ovoj godini pokazuju da je odlazak u drugi stup isplativ tek onima koji su dobivali plaće znatno veće od prosječnih u državi, pa su i njihove uplate u oba stupa bile daleko iznadprosječne.

Prosječna mirovina svih novih umirovljenika u ovoj godini je 444,96 eura, dok je prosječna osnovna mirovina onih koji su birali kombiniranu mirovinu 669,49 eura, na što svatko od njih još dobiva dio iz drugog stupa.

Primjerice, dugogodišnji osiguranici, dakle građani koji su odradili 41 godinu staža ili više, a u ovoj su godini prvi put primili mirovinu, u prosjeku dobivaju 579 eura mirovine.

Oni su u prosjeku radili 42 godine, pet mjeseci i 14 dana. Kombiniranu mirovinu izabralo je 218 osiguranika s dugogodišnjim stažom i njihova osnovna mirovina, dakle samo ona iz prvog stupa je 685 eura, odnosno 106 eura je veća i još dobiju dio mirovine iz drugog stupa.

Oni su u prosjeku radili 42 godine šest mjeseci i šest dana, i duljina staža od mjesec dana sigurno nije stvorila tu razliku nego visina plaće i iznos uplaćenih doprinosa.

Isplativosti drugog stupa kod odlaska u mirovinu najbolje ilustrira podatak da je u ovoj godini prvi put, i to bez međunarodnih ugovora što znači samo sa stažom, u Hrvatskoj mirovinu primilo 3.068 umirovljenika koji su bili dugogodišnji osiguranici, a da je samo njih 218, odnosno sedam posto, biralo kombiniranu mirovinu iako su svi oni više od polovine svog radnog vijeka uplaćivali doprinose u prvi i drugi stup.