povezane vijesti
- Zakonski apsurd oko ribogojilišta kod vrela Une. Gospodarsko korištenje voda iz mora se plaća, iz rijeka i potoka – ne
- Stanovnici dočekali pravdu: Dozvole za izgradnju hidroelektrane na Uni oglašene ništavim
- “Una neka teče, a politika nas ne zanima”. Mještani obranili rijeku, sad spremaju borbu za razvoj svojeg mjesta
Rijeka Una nije jedina napadnuta rijeka, već su i rijeke sličnih vrijednosti diljem Dinarskoga krša izložene višestrukim degradacijama, što se događa unatoč zakonima pa u njihovoj zaštiti moraju biti uključeni i građani, istaknuto je na okruglom stolu “Una – jedna, ali ne i jedina”.
Okrugli stol potaknut je “ekološkom i socijalnom dramom” koja se odvijala ovoga ljeta zbog pokušaja da se na izvoru Une, na području ekološke mreže Natura 2000, izgradi mala hidroelektrana. Radovi su zaustavljeni zahvaljujući lokalnim aktivistima i udrugama koji su upozoravali na propuste.
“Međutim, niti je to jedini problem s kojim se rijeka Una i njezin sliv suočava, niti je to jedini primjer o kojemu bismo trebali govoriti oko ekstremnog ugrožavanja Dinarskog krša, uključujući rijeke i druge prirodne entitete, a onda dakako i ljudske zajednice”, upozorio je zamjenik voditelja Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Hrvoje Jurić u četvrtak.
Cilj rasprave okruglog stola je pronaći rješenja za te probleme koji pogađaju kako lokalno stanovništvo, tako i floru, faunu i ekosisteme.
“Načelno rješenje problema sigurno se nalazi u promjeni našeg svjetonazora koji je antropocentričan, a trenutni ekonomsko-politički sistem, koji možemo nazvati kapitalizmom, to zasigurno podržava. Međutim, na nižim razinama možemo pronaći rješenja, na razini građanskog aktivizma koji očigledno, a to slučaj Une govori, pomaže”, naveo je.
Pomaci su potrebni i u pravno-političkoj sferi, ali i u pitanju demokracije, društva i kulture pa provedbu zakona EU i država članica EU moraju kontrolirati ne samo državna tijela, nego i sami građani.
“Građani trebaju biti pozorni i onda će se stvari moći u najmanju ruku spriječiti. Ne u potpunosti, ali postoji šansa da se neki ekstremni, katastrofalni, apokaliptični zahvati spriječe ako građani budu na oprezu i ako prate što se zbiva u njihovim zajednicama”, istaknuo je.
Uz primjer rijeke Une, koja je podjednako i hrvatski i bosansko-hercegovački problem, naveo je Jurić, na okruglom stolu raspravljali su i o drugim usporedivim primjerima, kao što je Drežničko polje, Kosinjska dolina, rijeka Neretva koja je “trenutno vrlo ugrožena i pod velikom prijetnjom”, ali i primjerima iz BiH.
“To su samo neki primjeri u kojima se radi o pogubnom utjecaju kapitala i politike na prirodne entitete i građanstvo koje živi u okolici pa ovaj okrugli stol treba biti poticaj drugim sredinama da prepoznaju slične probleme i da se o njima počne javno razgovarati, kao što se posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno razgovaralo o Uni”, poručio je Jurić.
Predsjednica Udruge “Una” Tanja Rastović navela je kako su u početku bili iznenađeni, ali su braneći rijeku saznali da je ugroženo mnogo rijeka u Hrvatskoj i regiji te da se planira velik broj tih “malih” hidroelektrana koje uništavaju rijeku i presušuju korita, a kojih u EU ima oko 3000.
“Shvatili smo iz ovoga svega da je lokalno stanovništvo najvažnije, da ono brani ono što želi zaštititi, da se organizira”, poručila je.
Govoreći o ugroženim rijekama u Hrvatskoj, Rastović je navela kako su im se javljali ljudi s izvora rijeke Jadro kod Splita, izvora rijeke Vrlike te rijeka oko Karlovca i davali im svoja iskustva i primjere.
Državni inspektorat je sredinom kolovoza protiv investitora hidroelektrane “Una-mlin” pokrenuo upravni postupak i zabranio radove na izgradnji koji su se radili bez provedene ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže. Rastović je navela kako je trebala ići i sanacija, ali za sada sanacije nema.