Fond za zaštitu okoliša »konsterniran je načinom« na koji je nepropisno odloženo desetak tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te hrvatskih tvrtki, koje je varaždinska tvrtka Tipos Resurs zakopavala na području Varaždina, Gospića i Benkovca, izjavio je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša novinarima na konfereciji »Otpad 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina«.

– U fazi je istraga, utvrdit će se o kakvom se otpadu radi, koje su količine i kako to sanirati, nakon čega će se pristupiti konkretnoj akciji sanacije odlagališta, rekao je Budiša.

Odgovarajući na novinarsko pitanje kako je moguće da netko uvozi otpad u Hrvatsku, a da to nitko ne primijeti, Budiša je rekao da postoji zakonska procedura po kojoj se otpad uvozi i izvozi iz Hrvatske.

Porast odvajanja

Podsjetimo, Uskok je 14. veljače, temeljem policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs te još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja otpada u Lici i kod Varaždina.

Osim deset hrvatskih državljana osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.

Jučer je inače istekao rok do kojeg su se jedinice lokalne samouprave mogle javiti na poziv Fonda za zaštitu okoliša i resornog ministarstva za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na svom području, koje je potrebno sanirati, a koji je raspisan 21. veljače.

– Prikupit ćemo sve prijave, analizirat ćemo ih i vidjeti koliki bi to bio financijski učinak, pokušati osigurati sredstva i u narednom periodu pomoći u sufinanciranju uklanjanja otpada s takvih lokacija, najavio je Budiša.

Grad Rijeka i riječki prsten na taj se poziv nisu trebali javljati jer na svojem području nemaju divljih odlagališta još od 2017. godine, podsjeća direktor riječke Čistoće Bojan Jurdana.

– Mi smo u Rijeci po uzoru na neke europske gradove pokrenuli »riperaj«, odnosno radionice za popravak neispravnih uređaja upravo s ciljem da to ne postane otpad. Imamo jako dobre rezultate jer se više od tisuću neispravnih predmeta, poput kućanskih aparata, bicikala ili odjeće vrati u funkciju.

Imamo svoje majstore, a organiziramo i radionice šivanja, popravaka bicikala i slično, navodi Jurdana dodavši da je Rijeka po odvajanju otpada iz godine u godinu sve bolja te da Riječani trenutno odvajaju 43,7 posto otpada, a neke općine iz riječkog prstena čak 60 posto.

Sanacije divljih odlagališta inače saniraju gradovi i općine iz svojih proračuna, a prema riječima gradonačelnika Poreča i potpredsjednika Udruge gradova Lorisa Peršurića godišnje za sanaciju divljih deponija Poreč mora izdvojiti oko 150 tisuća eura.

Ističe da su se Istra i Primorsko-goranska županija uhvatile u koštac s otapadom jer imaju izgrađene centre za gospodarenje otpadom, koje još nemaju sve županije, no napominje da i dalje ostaje problem komunalnih redara, kojih nema dovoljno, a nisu adekvatno plaćeni za taj posao, a moraju biti »stručnjaci« za sve vrste otpada – građevnog, medicinskog, plastičnog i opasnog.

Ježdovec za DORH

Problem s divljim odlagalištima ima i grad Zagreb, posebno s najvećim deponijem u šumi Ježdovec. Gradonačelnik Tomislav Tomašević kaže da nepropisno odlaganje otpada treba definirati kaznenim zakonom.

– Kada govorimo o Ježdovcu, govorimo o gospodarskom kriminalu, o tvrtkama koje šleperima tamo dovoze ilegalan otpad i koje na tome zarađuju. To je stvar za DORH i Uskok i za povećanje kazni u zakonu kad je riječ o kaznenim djelima protiv okoliša.

To nije stvar komualnih redara ni komunalnog reda, nego zaista organiziranog kriminala, ako hoćete mafije koja se bavi ilegalnim odlaganjem otpada, kazao je Tomašević te ujedno najavio da bi Zagreb 2028. trebao dobiti centar za gospodarenje otpadom.

Jedini od četiri velika grada koji ne mora plaćati penale jer odvaja više od 50 posto otpada je slavonska metropola. Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić ističe da Osječani izdvajaju 57 posto otpada, čime su premašili i europsku normu od 55 posto.

– Odvajanje otpada znači niže cijene odvoza smeća, a u Osijeku već tri godine nismo dizali niti jednu cijenu komunalnih usluga, pa tako ni odvoza smeća, pohvalio se Radić.

Cilj je smanjiti odloženi otpad na 10 posto

Iako Hrvatska još nije dostigla europske ciljeve recikliranja i odlaganja komunalnog otpada, ipak je od 2017. do 2023. smanjila odlaganje komunalnog otpada sa 72 na 52 posto, a do 2035. godine cilj je smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagališta na 10 posto.