Rijeka je prvi put od 2011. godine imala pozitivan migracijski saldo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u grad se doselilo 305 ljudi više nego što je iz njega iselilo. Otprilike isti rezultat Rijeka je imala 2011. godine kad se doselilo 296 ljudi više nego se odselilo. Sve godine između toga Rijeka je bila u migracijskom minusu. No, broj stanovnika se nastavio smanjivati i prema procjenama DZS-a na kraju prošle godine u Rijeci je živjelo 106.579 osoba, što je 1.345 manje nego godinu dana ranije. Kao i u ostatku Hrvatske, posljedica je to činjenice da u Rijeci puno više građana umire nego što se rađa, pa sve veći broj stranaca koji se doseljavaju zbog posla ipak ne uspijeva preokrenuti ili zaustaviti trend smanjenja stanovništva.

Lokalno iseljavanje

Kad su migracije u pitanju, nastavljen je trend po kojem se puno više građana Rijeke iseljava u okolne gradove i općine nego što se iz ostatka županije doseljava u Rijeku. Lani je po tom pitanju Rijeka bila u minusu za 705 stanovnika i u druga mjesta u Primorsko-goranskoj županiji odselilo se gotovo dvostruko više stanovnika nego što se iz tih mjesta ljudi doselilo u Rijeku.

No, zato je Rijeka privlačnija stanovnicima drugih županija i u preseljenju stanovništva iz ostatka Hrvatske u plusu je za 236 ljudi, ali minus u migracijama unutar županije zapravo je nadoknađen puno većim brojem doseljenih iz inozemstva nego što se u inozemstvo odselilo.

U Rijeku su iz inozemstva doselile 1.903 osobe, dok se u inozemstvo odselilo 1.129 osoba. Tajna je vjerojatno kao i u slučaju Hrvatske koja je lani prvi put nakon 2008. godine bila u migracijskom plusu, doseljavanja stranih radnika iz trećih zemlja.

To je razlog zbog kojeg pozitivan migracijski saldo uz Grad Zagreb ima 11 županija, među kojima su i Primorsko-goranska, Istarska i Zadarska županija.

U PGŽ su se lani doselile 1.564 osobe više nego što su se odselile, a glavnina tog pozitivnog rezultata je posljedica činjenice da se iz inozemstva doselilo 1.379 osoba više nego što je odselilo u inozemstvo. U PGŽ se iz inozemstva lani doselilo 4.617 ljudi što je 1.379 više nego što je građana iz te županije odselilo izvan granica Hrvatske.

PGŽ je u plusu i kad je u pitanju selidba unutar Hrvatske, jer je u tu županiju iz ostalih hrvatskih krajeva doselilo 185 ljudi više nego što se iz nje iselilo u druge županije. Unutar PGŽ-a lani se selilo 3.673 građana.

No, na kraju godine, prema procjenama Zavoda za statistiku, PGŽ je imao 263.938 stanovnika što je 522 stanovnika manje nego godinu dana ranije. Dakle, i lani se nastavio trend pada stanovnika, unatoč pozitivnom migracijskom saldu, ali je on u samoj županiji puno manji nego u središtu županije, odnosno gradu Rijeci.

I dok je i u Rijeci i PGŽ-u lani, unatoč pozitivnom migracijskom saldu, pao ukupan broj stanovnika u Zadarskoj i Istarskoj županiji, ali i u gradovima Zadru i Puli, broj stanovnika je, prama procjenama DZS-a porastao.

I Pula rasla

Tako su gradovi i općine u Istarskoj županiji imale ukupno 196.867 stanovnika što je 1.806 stanovnika više nego krajem 2021. godine. Iako je riječ, o prvoj procjeni DZS-a, pa se brojke mogu i promijeniti, taj rast stanovništva u Istri mogu zahvaliti doseljavanju, jer kao i ostatak Hrvatske imaju negativan prirodni prirast. No, u Istru se lani doselilo 3.196 ljudi više nego što je iz te županije odselilo, a takav rezultata Istra može zahvaliti činjenici da se u tu županiju iz inozemstva doselilo 2.724 osoba više nego što je iz Istre odselilo u inozemstvo.

Pula je pak lani, kažu prve procjene, imala stotinjak stanovnika više nego godinu dana ranije, a i to je posljedica doseljavanja iz inozemstva, odnosno sve većeg broja radnika iz trećih zemlja.

Iako je i Zadar lani imao negativan prirodni prirast i broj novorođene djece manji je nego godinu dana ranije, broj stanovnika povećao se za 631, pa u DZS-u procjenjuju da je Zadar na kraju godine imao 71.437 stanovnika.

Posljedica je to činjenice da se u Zadar doselilo gotovo tisuću ljudi više nego što je otišlo iz grada. Povećanje broja stanovnika u Zadru najvećim je dijelom i pridonijelo tome da Zadarska županija, govore prve procjene državnih statističara, na kraju prošle godine ima 833 stanovnika više, pa je ukupan broj ljudi koji su, barem prema službenim podacima živjeli u toj županiji bio 160.558.

Do te je brojke Zadarska županija došla kao i ostale koje su u plusu zbog pozitivnog migracijskog salda, jer su na njezino područje doselile 1.624 osobe više nego što ih se odselilo.

Glavnina tog plusa može se zahvaliti činjenici da su se u županiju iz inozemstva doselile 3.443 osobe, što je 1.329 više nego što se odselilo u inozemstvo, odnosno sve većem broju stranih radnika.