Županijski sud u Rijeci donio je još dvije pozitivne presude za potrošače s konvertiranim CHF kreditima, i dosudio im je preplaćene anuitete i pripadajuće zatezne kamate, odbivši u oba predmeta žalbe Privredne banke Zagreb, priopćila je Udruga Franak.

“Najprije je 20. ožujka sudačko vijeće u sastavu sudaca Brankice Malnar, predsjednice vijeća, Alena Perhata člana vijeća i suca izvjestitelja i Tajane Polić, članice vijeća presudom Gž-1737/2021 dosudilo potrošaču oko 14.000 eura zajedno sa zateznim kamatama, gdje je potrošača zastupao hvarski odvjetnik Mirko Butorović.

Potom je 16. travnja sudačko vijeće u sastavu sutkinja Svjetlane Pražić, predsjednice vijeća, Filke Pejković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kristine Vukelić Aničić, članice vijeća presudom Gž-42/2024 dosudilo drugom potrošaču također oko 14.000 eura zajedno sa zateznim kamatama, gdje su potrošača zastupali zagrebački odvjetnici Vinko Adžić i Ivan Adžić.

Temeljne izreke sudačkih vijeća bile su sljedeće:

1. Vrhovni sud je u oglednom postupku utvrdio da su konverzije na temelju zakona valjane, ali nije utvrdio imaju li potrošači s konverzijama pravo na puno obeštećenje, ili to pravo nemaju.

2. Vrhovni sud utvrdio je rješenjem Rev-2868/18 da potrošači i nakon konverzije imaju pravo utvrđivati ništetnost ugovornih odredaba o valuti CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi iz temeljnih ugovora, kako bi eventualno ostvarili vraćanje preplaćenih iznosa tečaja i kamata.

3. Konverzija nije od značaja za postavljene zahtjeve za isplatu.

4. Konverzijom su potrošači izjednačeni s potrošačima koji su imali euro kredite, ali pritom im nisu vraćeni preplaćeni iznosi kamata i tečaja, niti su im plaćene zatezne kamate ne te iznose.

Mi želimo samo dodati na sve te sudske izreke i činjenicu da se potrošači s konvertiranim kreditima ne uspoređuju s ostalim potrošačima koji su imali euro kredite, i da posljedica ništetnosti nije izjednačenje s potrošačima koji su imali euro kredite.

Potrošači s konverzijama moraju biti u potpuno jednakopravnom odnosu s potrošačima koji su također imali CHF kredite, ali koji nisu izvršili konverziju.

Potrošači s konverzijama moraju na kraju biti izjednačeni s njima, i ne smije se dogoditi da uslijed konverzije na kraju potrošači s konverzijama moraju bankama uplatiti u anuitetima više novca nego potrošači koji nisu konvertirali kredite, ali su dobili sudska obeštećenja.

Prema svim financijskim vještačenjima dokazano je da potrošači konverzijom nisu obeštećeni, da konverzijom nisu dobili niti preplaćeni tečaj, niti preplaćene kamate, niti su im plaćene zatezne kamate na koje imaju pravo, i konačno, konvertirana glavnica veća je od glavnice po početnom otplatnom planu, pa onda potrošači imaju pravo i na tu razliku glavnica zbog toga što konverzijom nisu dobili dovoljno umanjenje glavnice, na koje imaju pravo izuzećem rasta tečaja CHF.

Mnoštvo je pozitivnih presuda na prvom i drugom stupnju, mnoštvo je podnesenih revizija, i krajnje je vrijeme da Vrhovni sud donese potrebno pravno shvaćanje, koje ne može biti drugačije nego u korist potrošača, budući da je takav stav Suda EU u presudama C-118/17, C-452/18 i C-705/21, budući da je takav stav županijskih sudova u Rijeci, Zadru, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i Vukovaru, budući da je takav stav sudaca na gotovo svim prvostupanjskim sudovima.

Jedini sud koji sudi drugačije jest Županijski sud u Varaždinu, koji u svojem pravnom shvaćanju dovodi sebe i druge u zabludu tvrdeći kako su banke preplaćene iznose iskoristile za zatvaranje konvertiranih glavnica.

Naime, za pravilne glavnice koje se dobiju izuzećem ništetnih odredaba bilo je dovoljno uplatiti iznose anuiteta po početnom otplatnom planu u kunama, zbog čega banke kod konverzije nisu apsolutno ništa iskoristile, nego su dapače svi preplaćeni iznosi ostali u imovini banke.

Tvrdnja da su preplaćeni iznosi iskorišteni za zatvaranje konvertiranih glavnica jest bankarski spin, i svaki sudac koji tako razmišlja, pod utjecajem je bankarskog lobija.

Čestitamo hrvatskom sudstvu koje je većim dijelom uistinu na visini zadatka, osim onoga najvišeg, Vrhovnog suda RH, koji očigledno još uvijek manjim dijelom ima problema s pravom Unije i matematičkim posljedicama ništetnosti, jer da nije tako, još u prosincu 2022. bilo bi najmanje 12 sudaca, a ne nedovoljnih 10 sudaca za odluku o pravu potrošača s konverzijama na obeštećenje.

Vjerujemo da nije moguće da se nakon 95 % pozitivnih odluka na nižim sudovima dogodi negativno pravno shvaćanje na najvišem sudu suprotno pravu Unije, ali i suprotno hrvatskom pravu. Sve oči 30.000 obitelji s tužbama iz konvertiranih kredita uprte su u suce Vrhovnog suda RH. Čekamo”, navodi se u priopćenju.