RIJEKA – Očekivani pad broja putnika od osamdeset posto, uz šezdesetpostotni pad očekivanih prihoda, smanjenje broja zaposlenih i kreditno zaduživanje za održavanje likvidnosti – realnost je s kojom se ove godine zbog kraha avionskog prometa, uzrokovanog koronakrizom, suočava Zračna luka Rijeka.

Nakon što su lani na aerodromu ministar prometa Oleg Butković i župan Zlatko Komadina svečano dočekali 200-tisućitog putnika, čime je Zračna luka ostvarila rekordni putnički promet od kad je otvorena, uz više nego dobre rezultate kako po broju avionskih operacija, odnosno polijetanja i slijetanja zrakoplova, tako i u teretnom prometu, uz ukupni prihod veći od 25 milijuna kuna, ove godine očekuje se prihod od svega desetak milijuna, uz dramatičan pad broja putnika i gotovo nepostojeći teretni promet.

Pokriveno poslovanje

Broj putnika u zadnjih je sedam-osam godina sporo, ali konstantno rastao, s pedesetak tisuća na dvjesto tisuća, a iako je riječki aerodrom i dalje debelo zaostajao za usporedivim zračnim lukama u Puli i Zadru čiji je promet debelo premašio pola milijuna putnika, ipak je od situacije u kojoj mu je prijetilo zatvaranje, došao do pozicije u kojoj su ostvareni prihodi pokrivali troškove poslovanja, uz ulaganja od oko trideset milijuna kuna u aerodromsku zgradu te sigurnosnu i drugu opremu aerodroma.

Tomislav Palalić
Foto Marko Gracin

Od ove se godine očekivalo da ponovo bude rekordna, no pandemija virusa COVID-19 aerodrom je vratila na početne pozicije od prije osam godina.

– Kakav će promet biti do kraja godine, nemoguće je reći, ali s obzirom na dosadašnja zbivanja, bit ćemo zadovoljni ako ostvarimo dvadeset posto lanjskog putničkog prometa, uz ostvareni prihod od desetak milijuna kuna. Bilo kojim rezultatom većim od navedenog bit ćemo superzadovoljni, kaže Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka.

Obećavajući početak

Prema njegovim riječima, lani je aerodrom imao oko šest tisuća polijetanja i slijetanja zrakoplova, a ove godine očekivalo se povećanje te brojke. U putničkom prometu također se očekivalo povećanje od pet do deset posto, dok je u teretnom prometu bilo očekivano barem zadržavanje na prošlogodišnjih tisuću i sto tona tereta. Početak godine je obećavao da će očekivanja biti ispunjena.

– U prva četiri mjeseca ove godine imali smo čak i povećanje broja operacija, jedini od svih aerodroma u Hrvatskoj. Već s početkom krize krenula su i prva otkazivanja putničkih letova, ali smo i za vrijeme najstrožih ograničenja, opet jedini u državi, zadržali isti prozor otvorenosti aerodroma te ga u niti jednom trenutku nismo zatvorili.

Teretni promet je gotovo posve zamro, zbog ograničenja vezanih uz dolazak posada teretnih aviona i njihovih smjena, a u putničkom prometu bit ćemo zadovoljni ako ostvarimo promet od četrdeset tisuća putnika do kraja godine. Situacija se, doduše, mijenja iz tjedna u tjedan, kako se mijenjaju ograničenja vezana uz kretanje osoba između država, tako da bi rezultati na kraju mogli biti i bolji od očekivanja, ali i lošiji, ovisno o daljnjem širenju epidemije. Nemoguće je precizno planirati bilo što, kaže Palalić.

Nedostatak prihoda

Zbog izrazito sezonskog karaktera putničkog prometa na Zračnoj luci, ona će praktički godinu i pol dana biti bez uobičajenih prihoda, i to pod uvjetom da se do turističke sezone 2021. godine ne pojavi novi val zaraze koronavirusa. Nedostatak prihoda uprava namjerava pokriti kreditnim zaduženjem koje bi trebalo pokriti troškove poslovanja u ovoj i idućoj godini.

– Visina kredita ovisit će o rezultatima ovogodišnje sezone. Maksimalni iznos koji namjeravamo podići je 15 milijuna kuna, što bi trebalo osigurati normalno poslovanje tijekom ove i iduće godine, jer prvu pravu sezonu realno je očekivati tek 2022. godine.

Ako rezultati budu bolji od sadašnjih predviđanja, iznos kredita će biti manji. Kao Zračna luka nismo imali pravo na državne mjere potpore za isplatu plaća, a nema nas u proračunu za subvencije u 2020. godini. Budu li rezultati gori od očekivanih, možda ćemo i morati tražiti subvencije iz proračuna, ali ja se protivim tome i mislim da aerodrom mora i može poslovati na komercijalnim osnovama.

Zbog toga ćemo podići kredit, na rok od sedam godina koji ćemo, vjerujem, iz budućeg poslovanja moći otplatiti bez većih poteškoća, kaže Palalić.

Mjere štednje

Koronakriza je dovela i do smanjenja broja zaposlenih na aerodromu. Lani je u Zračnoj luci Rijeka, u špici sezone, radilo osamdesetak ljudi, od čega je 48 bilo stalno zaposlenih, dok su ostatak činili studenti i sezonski radnici.

– Zbog velikog pada prometa, osamnaestero naših stalnih zaposlenika dobilo je ponudu da rade sa skraćenim radnim vremenom ili da potpišu ugovore za izmjenu radnog mjesta, ali samo za ožujak, travanj, svibanj i dio lipnja, nakon čega bi se vratili na stara radna mjesta i puno radno vrijeme. Njih desetero je to odbilo i otišli su iz Zračne luke, uz isplaćene otpremnine u iznosu od dvadeset tisuća do osamdeset tisuća kuna.

Ostalih osmero sada se vraćaju na svoja radna mjesta, na puno radno vrijeme, tako da nitko nije naglo dobio otkaz, ali morali smo provesti mjere štednje. Dok prometa nije bilo, bili smo podijeljeni u grupe koje su radile naizmjence, a za vrijeme kada su ljudi bili kod kuće, nisu dobivali dio naknade za prijevoz i drugih dodataka, ali su, recimo, zadržali dodatak za topli obrok i punu plaću, s tim da smo izmjenama kolektivnog ugovora u studenom povećali osnovicu plaća radnika.

Realno, ako budemo imali 40 do 50 tisuća putnika, bilo bi nam dovoljno i dvadeset zaposlenika, ali želimo maksimalno sačuvati radna mjesta, a među sadašnjih 38 zaposlenih je i zaštitarska služba, odnosno radnici koji obavljaju poslove provjere putnika i prtljage, po čemu smo jedinstveni u Hrvatskoj jer ostali aerodromi za taj posao imaju angažirane vanjske tvrtke.

Upravo na poslovima zaštite sigurnosti zračnog prometa izlazimo iz okvira Zračne luke Rijeka pa tu uslugu pružamo i na aerodromu na Lošinju, a nadam se u budućnosti i na drugim aerodromima. Nove rezove ne planiramo, jer počinje avionski promet, a ne znamo kakva će sezona na kraju biti, zaključuje Palalić.