Državni ured za reviziju dao je uvjetno mišljenje na izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2022. godinu, a svoje izvješće o tome, zajedno s osam ostalih o obavljenoj financijskoj reviziji dostavio je u srijedu Hrvatskom saboru.

Uvjetno mišljenje o Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2022. izraženo je, između ostalog, zbog propusta pri evidentiranju poslovnih događaja (premija na obveznice, tečajnih razlika i pojedinih primitaka) koji su utjecali na iskazane podatke.

Osim toga, utvrđeno je da je više podzakonskih akata, odnosno provedbenih propisa koje je Ministarstvo financija trebalo donijeti do kraja lipnja 2022. u vrijeme objavljivanja revizije (travanj 2023.) u izradi. Tim propisima će se, kako navode, pobliže urediti određena područja u vezi s planiranjem i izvršavanjem proračuna, proračunskim računovodstvom, izvještavanjem o izvršenju proračuna te financijskim izvještavanjem proračuna i proračunskih korisnika.

Njihovo donošenje preduvjet je za provođenje više preporuka Ureda, danih u prethodnim revizijama godišnjih izvještaja o izvršenju državnog proračuna, istaknuli su iz Državnog ureda za reviziju.

Rizik za proračun ako se sredstva iz Fonda solidarnosti ne iskoriste u cijelosti

Revizori su upozorili i na rizik za državni proračun u idućem razdoblju, ako se sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa ne iskoriste u cijelosti do isteka roka korištenja.

Rok korištenja sredstava za sanaciju štete od potresa iz ožujka i prosinca 2020. je 30. lipnja 2023., na raspolaganju je više od milijarde eura (7, 5 milijardi kuna), a do kraja travnja 2023. utrošena su sredstva u iznosu od 658 milijuna eura ili 65,7 posto.

Državni ured za reviziju također je skrenuo pozornost i na činjenice u vezi s evidentiranjem poslovnih događaja koji proizlaze iz nagodbe zaključene između RH i društva HŽ Cargo d.o.o., kojom je, između ostalog, utvrđeno da HŽ Cargo ima određena materijalno-pravna potraživanja prema RH proizašla iz podjele društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. iz 2006.

Nagodba u ime RH se provodi s pozicija Ministarstva financija i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Navedena ministarstva trebaju uskladiti način evidentiranja poslovnih događaja koji proizlaze iz nagodbe, u cilju cjelovitog evidentiranja učinaka nagodbe.

Također, skrenuta je pozornost na značajan iznos rashoda za naknadu štete i kamata po pravorijeku u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, koji je društvo MOL Hungarian Oil and Gas Company PLC 2013. pokrenulo protiv Hrvatske. Prema pravorijeku, Hrvatska je dužna nadoknaditi štetu MOL-u od 183,9 milijuna američkih dolara, uvećano za zatezne kamate obračunane od 1. travnja 2014. do dana isplate te podmiriti troškove arbitražnog postupka u iznosu od 1,1 milijun dolara. Do kraja 2022. izvršeni su rashodi za dio troškova arbitražnog postupka u iznosu od 1,4 milijuna kuna, dok naknada štete MOL-u i zatezne kamate te ostatak troškova arbitražnog postupka u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) nisu bile podmirene.

Revizija je ukazala i na rizik za državni proračun u vezi s davanjem državnih jamstava poduzetnicima u poteškoćama. Potencijalne obveze na temelju danih aktivnih jamstava iskazane su u iznosu od 51,8 milijardi kuna, što je rast od 7,5 posto ili za 3,6 milijardi kuna u odnosu na stanje iskazano krajem 2021. i to zbog više iskorištenih kredita osiguranih jamstvima, u odnosu na jamstva koja su otplaćena i stavljena izvan snage. Krajnji rok dospijeća jamstava je 2040.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste dano je 19 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava, navode iz Ureda.

Inače, ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. iznosili su 171,7 milijardi kuna, ukupni rashodi 175,1 milijardu kuna te deficit iznosi 3,3 milijarde kuna. Dug državnog proračuna krajem 2022. iznosio je 300,8 milijardi kuna i veći je za 6,3 milijarde kuna ili 2,1 posto u odnosu na 2021. godinu.

Osnovni uzrok povećanja duga je zaduživanje zbog ostvarenja manjih prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna, rast tečaja inozemnih valuta te uvrštavanje u evidencije duga državnog proračuna obveza po kreditima i zajmu u ukupnom iznosu od 366,3 milijuna kuna, na temelju nagodbe iz prosinca 2022. između Republike Hrvatske i HŽ Cargo-a u svrhu restrukturiranja.

U 2022. dano je 11 jamstava u ukupnom iznosu od 8,8 milijardi kuna pa su na kraju 2022. ukupna državna jamstva iznosila 51,8 milijardi kuna. S ukupnim jamstvima kao potencijalnim obvezama, sveukupni dug državnog proračuna iznosi 352,6 milijardi kuna, izvijestili su državni revizori.

Bezuvjetno mišljenje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja

Ured je u srijedu Hrvatskom saboru dostavio i osam izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji, i to za tri korisnika državnog proračuna (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva) te pet lokalnih jedinica (gradovi Popovača i Slatina, općine Čavle, Ližnjan-Lisignano i Žumberak).

Kod korisnika državnog proračuna revizija je obuhvatila financijske izvještaje i poslovanje za 2021., pri čemu su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dobili bezuvjetna mišljenja za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja, dok je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva dobio uvjetna mišljenja.

Za utvrđene nepravilnosti i propuste korisnicima državnog proračuna dano je ukupno 18 naloga i deset preporuka.