ZAGREB Iz SDP-a su u utorak predstavili ‘Lex cannabis’, zakonski prijedlog koji predviđa omogućava iskorištavanje punog potencijala konoplje, najavljujući da će Sabor kada, vjeruju, Restart koalicija nakon izbora sastavi novu vladu, taj zakon izglasati u rujnu.

Zakonski prijedlog predstavile su na konferenciji za novinare  predsjednica Savjeta za zeleni razvoj SDP-a Mirela Holy i potpredsjednica zagrebačkog SDP-a Vesna Nađ, napominjući da je zakon već prošao javnu raspravu i u saborskoj je proceduri.

Holy je napomenula da u RH ima već nekoliko trgovina i veliki broj proizvođača koji proizvode konoplju s niskim udjelom THC-a, do 0,2 posto.

Maknuti “besmislenu granicu” od 02 posto THC-a

To su uglavnom prehrambeni proizvodi jer se ta sorta uglavnom i koristi za tu proizvodnju, “a zamislite što bismo sve mogli proizvoditi kada limit od 0,2 posto THC-a više ne bi bio ograničavajući faktor”, istaknula je.

Lex cannabis je zakon kojim se omogućava iskorištavanje punog potencijala konoplje, a trenutačno je konoplja regulirana izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga kojom je konoplja s udjelom THC-a 0,2 posto liberalizirana

To znači da se od tih sorti može koristiti samo sjeme za prehrambene svrhe ljudi i životinja. Njime je omogućena proizvodnja sorti koje imaju veći udio THC-a od 0,2 posto za medicinske svrhe, ali samo onim pravnim osobama koje imaju ovlaštenje HALMED-a, pojasnila je Holy.

Istaknula je kako je prema tom Zakonu do prošlog listopada trebalo donijeti pravilnik koji bi regulirao proceduru koje pravne osobe uopće mogu proizvoditi marihuanu, ali Ministarstvo zdravstva do danas nije donijelo taj pravilnik.

“Stoga u ovom trenutku u Hrvatskoj ne postoji mogućnost sadnji sorti s većim udjelom THC-a ni u kakve svrhe, pa ni medicinske, što je bilo predviđeno tim izmjenama Zakona”, poručila je.

Holy je dodala kako su sorte konoplje koje imaju udio do 0,2 posto THC-a uglavnom prehrambene i nisu predviđene za proizvodnju tekstila, kozmetike, boja i lakova, betona od konoplje, biokompozita, u automobilskoj i svemirskim tehnologijama.

Da bi se potpuno oslobodio taj potencijal konoplje, ustvrdila je, nužno je maknuti “tu besmislenu granicu”, jer će to omogućiti i Agronomskom fakultetu i znanstvenim instiutima da krenu sa znanstvenim istraživanjima i kreiranjem različitih sorti koje se mogu koristiti u najrazličitije svrhe.

U turizmu neke destinacije brendirati kao kanabis destinacije

Naglasila je kako je konoplja energetska biljka od koje se također mogu stvarati i energenti, a smatra i da bi se u turizmu neke destinacije mogle brendirati kao kanabis destinacije.

Tvrdi i da su iskoristivi svi dijelovi konoplje – cvijet, stabljika, lišće, čak i stanična tekućina konoplje, a procjene govore da se u ovom trenutku i s ovim tehnologijama može proizvesti između 25 i 75 tisuća različitih proizvoda. Dodala je da je konoplja ključna biljka za tranziciju prema bioekonomiji, o kojoj se kod nas jako malo govori i zna.

Holy je ustvrdila i da je konopolja posebna biljka zbog kanabinoida, što su spojevi koji konoplju štite od svih negativnih čimbenika iz okoliša, poput UV-zračenja, insekata, bolesti, suše.

Kanaboidi vrlo bitni za liječenje i ublažavanje niza teških bolesti

Vrlo su, istaknula je, bitni za liječenje i ublažavanje negativnih posljedica cijelog niza vrlo teških bolesti, poput multiple skleroze, Chronove bolesti, pomaže u ublažavanju posljedica AIDS-a, kod cijelog niza malignih bolesti, dijabetesa i velikog broja autoimunih bolesti.

“Zbog toga je vrlo kvalitetan resurs za stvaranje pripravaka i lijekova koji su prirodni i potpuno neštetni, a pomažu ljudima da se daleko bolje nose s teškim stanjima”, ocijenila je.

Ljekovitost, navodi Holy, leži u endokanabinoidnom imunološkom sustavu ljudi, zbog čega ti spojevi jačaju imunitet organizma i pomažu u borbi s bolestima.

“Našim zakonom uklanja se ta granična vrijednost od 0,2 posto THC-a kako bi se u potpunosti otvorio prostor za kreiranje cijelog niza korisnih sorti, bez obzira na udio THC-a”, zaključila je.

Dopustiti uzgoj najviše devet biljaka marihuane za osobne potrebe

Nađ, koja je napisala ‘Lex cannabis’, ključnim je ocijenila odredbe kojima se komercijalna aktivnost proizvodnje konoplje dopušta svim pravnim osobama, obrtnicima i OPG-ovima pod uvjetima propisanim pravilnikom, koji će donijeti ministar poljoprivrede uz suglasnost ministra zdravstva.

Dopušta se i uzgoj najviše devet biljaka za osobne potrebe, a kod prekršajnih odredbi išli smo na maksimalne kazne kako bismo spriječili zlouporabe, pojasnila je Nađ.

Nakon konferencije za novinare u dvorištu zgrade SDP-a zasadili su jednu stabljiku konoplje, a novinarima su podijelili nekoliko uzoraka proizvoda kako bi vidjeli što je sve moguće proizvoditi od konoplje.