Hrvatskom šefu diplomacije Stieru zato je sigurno bilo drago čuti uvjeravanje domaćina da nema političke pozadine u odlukama ruskih banaka u slučaju Agrokora, što je prije nekoliko dana u intervjuu RTL-u tvrdio i živopisni ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov, uvjeravajući da Rusija »nikad ne koristi svoju moć kao politički instrument«.

Lavrov smatra da problem Agrokora trebaju rješavati oni koji su u njega izravno uključeni, odnosno ruske banke i Agrokor, a ruske banke, po njegovim riječima, zainteresirane su za njegov oporavak, uzimajući u obzir probleme s kojima se suočava Agrokor.

Lavrov je, dakle, zanijekao da Rusija pritiskom ruskih banaka na Agrokor kažnjava Hrvatsku zbog potpore hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Ukrajini u sporu s Rusijom, iako je upravo ruski veleposlanik Azimov početkom godine otvoreno zaprijetio uskraćivanjem financijske potpore Agrokoru i njegovu čelniku Ivici Todoriću.

Njegove riječi zapravo su bile upućene Banskim dvorima i premijeru Plenkoviću, što nedvojbeno proizlazi iz činjenice da je Agrokor sistemska hrvatska kompanija – što je u Moskvi naglasio i ministar Stier – jer je njezino poslovanje poput hobotnice isprepleteno sa svim glavnim tokovima hrvatskoga gospodarstva.

Politički aspekt

Stoga je u Hrvatskoj prevladala ocjena da su ruske državne banke, koje su dale Agrokoru kredite – i to u trenutku kada zapadni kreditori nisu željeli kreditirati Todorićevu kompaniju – time povukle ne samo financijski i ekonomski, nego i politički i strateški potez. Taj je potez promatran u kontekstu hladnoratovskog zaoštravanja između Zapada i Rusije te širenja ruskog utjecaja u Europi.

Lavrov je, međutim, nakon razgovora sa Stierom naglašavao samo jedan politički aspekt ovog problema, onaj prema kojem će Moskva podržati rješenje koje će zadovoljiti i ruske banke i Agrokor, na što je Stier samo mogao izraziti zadovoljstvo zbog razumijevanja ruske strane za ono što njegova vlada čini u cilju stabilizacije Agrokora.

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Božo Kovačević, pozdravlja pokušaj i odlučnost obiju strana da se prevlada kriza i poboljšaju međusobni odnosi, ali upozorava da će posjet ministra Stiera biti moguće ocijeniti uspješnim tek ako se ostvare obećanja što ih je Stier dao u Moskvi.

– Tek ako hrvatska Vlada ubrzo riješi problem zgrade ruskog veleposlanstva u Zagrebu, zatim ako potpredsjednica Vlade Martina Dalić doista bude sudjelovala u radu međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu početkom lipnja te ako problem Agrokora bude riješen na obostrano zadovoljstvo, tako da ruske banke ne ispadnu najveći gubitnici, onda ćemo taj posjet moći ocijeniti uspješnim –  komentirao je za Novi list Kovačević, podsjetivši da je Stier obećao »dosta toga« te da se ta obećanja u velikoj mjeri tiču »onoga što je u prošlosti trebalo biti napravljeno, a nije, i onoga što bi se tek trebalo dogoditi u raspletu krize oko Agrokora«.

Najviša razina

Osim pitanja Agrokora, u Moskvi je dogovorena i dinamika diplomatskih posjeta na najvišoj razini za ovu i sljedeću godinu, što svakako nije malo s obzirom na činjenicu da takvih posjeta u proteklom desetljeću između Hrvatske i Rusije nije bilo.

Dogovoren je sastanak međuvladine komisije za suradnju između Hrvatske i Rusije, koji će se održati u ranu jesen u Moskvi, što je za Hrvatsku važno jer to znači jačanje gospodarske suradnje. Posljednji sastanak međuvladine komisije održan je 2010. godine. Da bi se pripremio novi sastanak, u travnju je zasjedala jedna radna skupina, a tijekom lipnja zasjedat će još dvije.

Posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Rusiji planiran je za ovu godinu, premda Kovačević upozorava da od tog posjeta ne treba očekivati previše.

– Prema onome što zasad znamo, učinak tog posjeta bio bi relativno skroman, jer bi tijekom posjeta trebao biti potpisan samo sporazum o kulturnoj suradnji, o read-misiji i protokol o rješavanju pitanja zgrade ruskog veleposlanstva. Za predsjednički posjet to je razmjerno malo, ali i to je nešto – smatra Kovačević, ističući da će do posjeta ruskog predsjednika Putina Hrvatskoj doći tek ako se za njega ispune uvjeti. Kovačević podsjeća da je Putin već jednom – 2007. godine – uzalud dolazio u Hrvatsku i da sigurno neće doći ponovno ako prije toga ne bude postignut dogovor o »nekim velikim stvarima«.

Putin je 2007. došao na energetsku konferenciju u Zagreb, nudeći Hrvatskoj suradnju na području energetike, no tadašnji premijer Ivo Sanader njegove je prijedloge odbio. To je naknadno pokušala amortizirati premijerka Jadranka Kosor, potpisavši 2010. u Moskvi hrvatsko pristupanje plinovodnom projektu Južni tok, no i Južni tok je u međuvremenu propao.

 Geopolitika

Neriješeno pitanje zgrade ruskog veleposlanstva godinama opterećuje odnose dviju zemalja. Naime, međusobnim sporazumom dvije zemlje dogovorile su da jedna drugoj bez naknade prepuste odgovarajuće zgrade za veleposlanstva, i dok je Rusija taj sporazum provela, Hrvatska nije, na što Moskva stalno upozorava. Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier uvjerava da će to pitanje napokon biti riješeno.

Kada je pak riječ o geopolitičkim odnosima, Kovačević smatra da bi Hrvatska svoju mudrost trebala iskazati snalaženjem unutar zadanih okvira, jer »Hrvatska ne može presudno utjecati na definiranje tih odnosa«.

– No unutar zadanih okvira možemo unaprijediti gospodarsku suradnju s Rusijom. Čini mi se da je učinjen korak u tom smjeru i to treba pohvaliti – podvlači naš sugovornik.