RIJEKA  Dio banaka klijentima koji koriste prešutna prekoračenja po tekućem računu nudi klijentima novi kredit, gotovinski, na 12 mjeseci kojim bi klijenti pokrili prešutni minus. To bi značilo da teoretski postoji mogućnost da do kraja godine čak 840 tisuća hrvatskih građana, koliko ih sada koristi prešutno prekoračenje, mora vratiti taj kredit, a ako nemaju otkud, bili bi primorani u banci podići novi kredit da bi zatvorili stari. Bio bi to ogroman udar na standard, a moguće i na potrošnju i tek oporavljeni BDP.

Sve je krenulo od HNB-ove najave regulacije ovog inače nereguliranog i skupog oblika kreditiranja, u smislu što su kamate koje se razrezuju na prešutno prekoračenje veće od zakonski dopuštene kamate od 8,11 posto. Regulator je to uočio i nastoji uvesti reda, no s obzirom na to da bankama nije propisao točno daljnje postupanje, one to, čini se, mogu prebiti preko leđa potrošača. Ispada da je središnja banka, koja je imala dobre namjere, klijentima možda napravila medvjeđu uslugu jer bankama nitko ne brani da sada naglo traže zatvaranje kredita koji su proglašeni »rubnima«.

Treba reći da su se prije svi okvirni krediti po tekućim računima (»minusi«) zvali dopušteno prekoračenje i obično su se, kao i sada prešutni, odobravali do visine tri prosječne plaće klijenta. Riječ je o kreditu u koji se lako uđe, ali teško iz njega izlazi, pa su tako neki klijenti non-stop u minusu, a banka samo ubire kamatu. Kamate su na taj oblik kreditiranja i inače bile najviše, pa se svojevremeno propisala maksimalna stopa. No banke su tomu doskočile naprosto promijenivši ime kreditnog proizvoda: dopušteni minus postao je prešutni, a njegove su kamate opet mogle skakati na dvoznamenkaste razine – i do 17 posto. Klijenti prilikom ovog preimenovanja, koje je nastupilo 2017. ili 2018. najčešće nisu imali pojma o motivima banaka.

Analiza okružnice

HNB je uočio da su prešutni krediti i do 30 posto skuplji od nekadašnjih dopuštenih minusa (ili pak rijetkih preostalih dopuštenih s obzirom na to da prešutni sada dominiraju) te je najavio reguliranje i ove skupine kredita. No netom nakon što je HNB najavio da će se mijenjati režim odobravanja minusa na tekućem računu tako što će se prešutni minusi smanjiti, vjerojatno na 1.500 kuna, banke su počele povlačiti određene poteze.

Jučer smo poslali upite regulatoru, odnosno HNB-u, Hrvatskoj udruzi banaka te dijelu većih banaka u Hrvatskoj. Iz HNB-a su poručili da s obzirom na medijske napise o tome da su banke poslale svojim klijentima obavijesti o ukidanju prekoračenja, žele istaknuti da preliminarne provjere HNB-a ne ukazuju na to da su banke svojim klijentima masovno počele slati obavijesti o ukidanju ili smanjenju iznosa prešutnih prekoračenja, a posebno ne, kažu, da su banke takve obavijesti uputile na 840.000 korisnika prešutnih prekoračenja. Kažu, međutim, da su »detaljne provjere u tijeku, a ovisno o rezultatima tih provjera, HNB će definirati daljnje postupanje«. Iz HUB-a poručuju da »većina banaka u ovom trenutku provodi detaljnu analizu okružnice HNB-a i utjecaja na poslovanje te nisu započele s aktivnostima prema klijentima«. No HUB navodi i da će »klijentima banke ponuditi različite mogućnosti otplate obveza«.

– Tijekom javnog savjetovanja banke će sudjelovati s konstruktivnim prijedlozima u cilju potpunog usklađivanja propisa i regulacije s drugim državama EU-a. Ovisno o vlastitoj politici poslovanja i u dogovoru s klijentima banke će ponuditi različite mogućnosti otplate obveza te kao i dosad postupati u skladu s važećim propisima. Poslovanje banaka trenutačno je usklađeno s aktualnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem računu. Svi su klijenti bili transparentno informirani o uvođenju prešutnog prekoračenja, ali i ostalim uvjetima pružanja bankovnih usluga i proizvoda s obzirom na to da opći uvjeti poslovanja banaka jasno i precizno uređuju ugovorne i izvanugovorne odnose s klijentima. Podržavamo inicijative koje će omogućiti unapređenje sustava zaštite potrošača i dodatno sprečavati prekomjerno zaduživanje. Prekoračenja po transakcijskim računima proizvodi su namijenjeni za kratkotrajno korištenje, a u slučaju korištenja prekoračenja kao dugoročnog izvora financiranja potrebno je u razgovoru s bankom pronaći optimalnu vrstu kredita s dužim rokom otplate, ističu u HUB-u.

Proces u tijeku

Raiffeisen banka u svom odgovoru kaže da je »poslovanje banke usklađeno s aktualnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem računu«.

– Pratit ćemo najavljene promjene koje je HNB najavio okružnicom te uskladiti svoje poslovanje s izmjenama Zakona kada one stupe na snagu, kažu u RBA-u.

U Erste banci kažu da kod njih postoje samo prešutna prekoračenja, ne i dopuštena, a »nakon detaljne analize započeli su s pripremama za prilagodbu svojih poslovnih politika u skladu sa zahtjevom regulatora«.

– Radi se o procesu koji je još uvijek u tijeku. Erste banka u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže klijente o tome obavještava najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili eventualnog ukidanja prešutnog prekoračenja. Neovisno o tome što kod prešutnih prekoračenja takva obveza u ovom trenutku nije propisana zakonom ili drugim važećim propisima, banka u takvim situacijama klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u 100-postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3 posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje te vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada, kažu u Ersteu. Dodaju i da »u slučaju korištenja tog kratkoročnog kredita za refinanciranje klijenti ne prolaze klasičnu procjenu kreditne sposobnosti«.