Ustavni sud više nije jedina institucija koja se bavi sudjelovanjem u izbornoj kampanji predsjednika Zorana Milanovića, kao i postupcima predsjednika SDP-a Peđe Grbina koji su do toga doveli. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je, temeljem neanonimne prijave, predmete Milanovića i Grbina. Tako je napravljen prvi korak, a drugi će biti odluka hoće li se ili ne protiv predsjednika Republike i lidera SDP-a pokrenuti postupak.

Problem nadležnosti

Milanovića je netko, Povjerenstvo ima zakonsku zabranu objavljivanja tko točno, prijavio da koristi položaj predsjednika i svoj utjecaj na medije u cilju ostvarenja što boljeg izbornog rezultata SDP-a. Grbin je, pak, smatra prijavitelj, Zakon o sprječavanju sukoba interesa prekršio »vezano za okolnost isticanja predsjednika Republike kao budućeg kandidata za predsjednika Vlade, kako bi on svoj položaj i utjecaj na medije iskoristio za ostvarenje što boljeg rezultata na izborima za političku stranku SDP«.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa taksativno navodi sve obveznike na koje se on primjenjuje i predsjednik Republike je na prvom mjestu. Međutim, predsjednici političkih stranaka ne spadaju među obveznike ovog zakona, pa nije vjerojatno da će Povjerenstvo pokrenuti postupak protiv Grbina.

– Svaka budala može prijavljivati, kratko nam je rekao predsjednik SDP-a.

Što se Milanovića tiče, zakon definira da obveznici tijekom obnašanja javne dužnosti »ne smiju svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa«. Članak koji bi se, u kontekstu ove prijave, mogao eventualno odnositi na njega je onaj kojim je regulirano famozno načelo djelovanja.

– Obveznici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana, piše u članku 6. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Predsjednik Republike trenutačno nesumnjivo nije nepristran, Milanović to niti ne pokušava sakriti i daje intervjue i izjave u kojima se predstavlja kao budući premijer i poziva birače da glasuju protiv HDZ-a. Problem je, međutim, Povjerenstva što ono više uopće ne utvrđuje jesu li dužnosnici povrijedili načelo djelovanja. Razlog za to je tumačenje Ustavnog suda povodom tužbe Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva da je on, zato što je njegova supruga bila konzultantica mađarskog MOL-a, postupao kao dužnosnik suprotno načelu djelovanja.

Nema kazne

Budući da za kršenje članka 6. nisu predviđene nikakve zakonske sankcije, Ustavni sud je zaključio da su neosnovane odluke Povjerenstva u kojima se poziva na ovu odredbu i upravni sudovi su prihvatili takvo tumačenje. Niz odluka Povjerenstva o povredi načela djelovanja palo je na upravnom sudu i stoga ih to tijelo više ne donosi. Naravno, Povjerenstvo može ustanoviti i da je Milanovićeva kampanja u korist SDP-a, općenito protivnika HDZ-a, u neskladu s nekim drugim člankom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Ali, upitno je hoće li Povjerenstvo, a to je politički najvažnije, stići već do 17. travnja odlučiti o (ne)pokretanju postupka protiv predsjednika Republike. U Povjerenstvu su nam, poučeni dosadašnjim iskustvom s predmetima, kazali da je to teško očekivati. Sada Povjerenstvo prikuplja informacije o ponašanju Milanovića i Grbina zbog kojeg su njih dvojica prijavljeni. Ako protiv nekog od njih ili obojice bude pokrenut postupak, Povjerenstvo će u toj fazi zatražiti očitovanje dužnosnika, zasad još ne.