Dio saborske oporbe najnoviji paket pomoći građanima i gospodarstvu ocijenila je u utorak nedostatnim, nedovoljno usmjerenim na najugroženije skupine građana i korisnim samo u određenom roku.

Podsjetimo premijer je danas predstavio novi paket mjera pomoći građanima, a o tome smo izvijestili OVDJE.

Plenković predstavio novi paket mjera pomoći građanima: “Želimo ublažiti rast cijena”

“Inflacija je pojela novce građana”

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić najnoviji paket pomoći komentirala je: „U Hrvatskoj smo se nažalost sveli na onu staru – bolje išta nego ništa, bolje da građani išta dobiju od svog novca natrag nego ništa”.

Istaknula je da inflacija nije jednokratna pojava pa jednokratna pomoć sigurno neće riješiti goruće probleme hrvatskih građana.

„Inflacija je pojela novce građana, a povećala prihode države pa država ovim mjerama tek vraća građanima ono što im je prethodno uzela.

Ali vraća im u vidu jednokratne pomoći dok je inflacija problem cijelo vrijeme, to sigurno nije dovoljno”, kazala je Selak Raspudić dodavši da zbog loših politika Vlade imamo veću inflaciju od prosjeka EU-a.

Problem je što ne postoji imovinski cenzus

Sandra Benčić (Možemo) ocjenjuje dobrim da se i dalje ublažava rast cijene električne energije jer bi se njezin skok prelio na cijenu svih ostalih proizvoda, posebno na hranu i piće.

Međutim, kazala je, mjerama se nedostatno ciljaju skupine kojima su one najpotrebnije. Problem je što ne postoji imovinski cenzus pa se mjere primjenjuju horizontalno na sve.

Umirovljenik s mirovinom do 260 eura primiti će jednokratnu pomoć od 160 eura, za šest mjeseci to je 26 eura mjesečno, što je manje od onoga što im je inflacija pojela. Istu pomoć dobiti će, primjerice, i Rada Škugor poznata iz afere Ine, koja možda ima istu mirovinu, ali i drugu imovinu, navela je.

„Onima koji imaju najmanje trebalo je dati više, a oni koji imaju dovoljno – imaju dovoljno”, kaže Benčić.

“Kad-tad će to doći na naplatu”

Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) smatra kako bi bilo bolje da “Vlada manje pomaže” jer svakom novom mjerom na neki način prkosi ekonomskim pravilima.

„Vlada stvara dojam da nešto čini u smislu pomaganja građanima, a sve će to kad-tad doći na naplatu”, ustvrdio je.

„Postoje ekonomske datosti kojima se ne može prkositi. Građani će vidjeti da su mjere korisne samo u određenom roku, a kasnije će nam opet biti teže”, rekao je Bartulica ocijenivši da Vladi nedostaje jasna ekonomska vizija.

HGK: Vladine mjere znatno amoritiziraju pritisak rasta cijena energenata

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u utorak su pozdravili Vladin paket mjera za pomoć gospodarstvu i građanima, ocijenivši da su mjere uravnotežene i da, u okviru proračunskih mogućnosti, u značajnoj mjeri amortiziraju pritisak rasta cijena energenata kao jednog od glavnih uzročnika inflacije.

Premijer Andrej Plenković u utorak je predstavio četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, vrijedan 1,7 milijardi eura. Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura.

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na razini kao i u jesenskom paketu, koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine.

Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine, dok kada važi i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

Iz HGK su istaknuli da će dugotrajnost dijela mjera za cijenu električne energije i plina, čije se usvajanje očekuje na sjednici Vlade u četvrtak, omogućiti sigurnije poslovno okruženje i dugotrajnije planiranje troškova gospodarstvu, a građanima spriječiti daljnji pad kupovne moći i standarda.

“Kontekst u kojem se donose nove mjere karakteriziran je neizvjesnošću, stoga su predvidivost i planiranje poslovnih obaveza i aktivnosti koje donose ove mjere ključni”, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

“Ne može se predvidjeti kakva nas zima čeka krajem godine”

Svima je, kako je rekao, drago da je Europa ovu zimu uspješno prošla bez uobičajenih količina ruskog plina, a imala je sreće i s vremenom, dok je kineska industrijska potražnja za plinom bila niža zbog restrikcija u aktivnostima vezanim uz pandemiju.

Napominje kako se ne može predvidjeti kakva nas zima i geopolitičke okolnosti očekuju krajem godine, pa je nužno da se razdoblje pred nama iskoristi za daljnje poticanje energetske samodostatnosti i obnovljivih izvora energije.

Burilović smatra da je Vlada novim mjerama potpore građanima i gospodarstvu, koje se u različitim oblicima primjenjuju gotovo već tri godine od izbijanja korona krize, ispunila tri ključna cilja, a to su ublažavanje rasta cijena, zaštita od inflacije i pružanje posebnih potpora i poticaja.

“Posebno nam je drago zbog nastavka mjere potpore javnog prijevoza putnika, što je HGK zagovarao. Ta mjera će pridonijeti prevladavanju negativnih trendova u poslovanju cestovnih prijevoznika putnika u post-covid razdoblju, koji su se manifestirali kroz povećane ulazne troškove te konstantni pad broja putnika i prihoda prijevoznika”, rekao je Burilović.

Smatra i da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi Hrvatska povećala udio obnovljivih izvora energije i otvorila alternativne dobavne pravce za opskrbu energentima.

“Energetska tranzicija vrlo složen poduhvat”

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš je kazao kako je prošla godina pokazala da je energetska tranzicija vrlo složen poduhvat.

“Financijski trošak tranzicije bit će znatan, ne znamo kada će sve potrebne tehnologije i prateća infrastruktura biti spremne, dok će u međuvremenu pritisci na europsku industrijsku bazu samo jačati, što dalje pojačava potrebu ubrzanja energetske tranzicije, koju Hrvatska još nije do kraja iskoristila”, istaknuo je Radoš.

Hrvatska je, kako je rekao, zahvaljujući postojanju ključne energetske infrastrukture poput Jadranskog naftovoda i LNG terminala na vrijeme osigurala sigurnu opskrbu energentima, čime se je našla u bitno boljoj poziciji u odnosu na zemlje u regiji.

“No, pred nama je još dalek put kako bi osigurali što veći stupanj energetske samodostatnosti, što treba biti jedan od ključnih izazova ove Vlade u idućem razdoblju”, kazao je Radoš.

Sindikat umirovljenika: Dobro je da se pomaže, ali potrebne konkretne mjere

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović ocijenila je u utorak kako je dobro da Vlada novim mjerama pomaže najsiromašnijima, ali smatra kako umjesto jednokratne pomoći treba uvesti konkretne i socijalno pravične mjere.

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak, predstavljajući nove mjere pomoći u jeku krize, kako će Vlada jednokratnim naknadama pomoći gotovo 700.000 umirovljenika s ukupnom visinom mirovine do 610 eura.

Petrović je za Hinu istaknula kako u mjerama za umirovljenike nema ništa neočekivano ili novo, osim što je taj dodatak povećan za 5,37 posto u odnosu na prethodni.

“Nemamo ništa protiv da se pomaže najsiromašnijima jer je to naš prijedlog još iz vremena covida, ali prihvatiti to kao neki trajni oblik pretvaranja mirovine u socijalnu pomoć ne držimo pametnim rješenjem, prije svega jer nije ni socijalno pravično”, rekla je.

Svi koji imaju mirovinu do 260 eura dobit će 160 eura pomoći, oni koji imaju od 260 do 330 eura dobit će 120 eura, oni s mirovinom od 330 do 470 eura dobit će 80 eura, a oni s mirovinom od 470 do 610 eura dobit će 60 eura dodatka.

Upozorili na jedan nedostatak

Petrović je pri tome upozorila na nedostatak. Naime, bračni par gdje oba supružnika imaju mirovine preko 400 ili 500 eura, dobit će najmanje 60 eura, a samci koji imaju 630 eura neće dobiti ništa.

“Bilo je dovoljno vremena da se izračunaju imovinski i prihodovni cenzus. Barem se taj prihodovni mogao izračunati na bazi obitelji, a ne pojedinca”, istaknula je.

Naravno da ovo nije loše – bolje išta nego ništa, dodaje Petrović, ali u SUH-u smatraju da treba uvesti stalno i sustavno rješenje umjesto malih, povremenih i nepredvidivih naknada.

Sindikat traži konkretne mjere – povećanje mirovina za 10 posto, što hitnije uvođenje novog modela usklađivanja mirovina koji će imati socijalnu dimenziju, i to po 100 postotnom indeksu rasta plaća ili cijena, ali i druge mjere koje će prvenstveno pomoći samcima, jer velik broj osoba starijih od 65 godina siromašno ako žive same.

Premijer je najavio kako je vrijednost jednokratne pomoći umirovljenicima 64 milijuna eura. Isplate će biti u travnju, a za one koje imaju i mirovine iz inozemstva najkasnije do srpnja. Ukupna vrijednost četvrtog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu je 1,7 milijardi eura.

Novotny: Novi paket mjera više političke nego ekonomsko-političke prirode

Novi paket vladinih mjera fiskalne intervencije prije svega je političke, a puno manje ekonomsko-političke prirode, ocijenio je u utorak za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

“Vodoravne ili linearne intervencije vlade u ekonomske procese mogu kod ekonomskih aktera, kućanstava i poduzeća, trenutno ublažiti osjećaj pritiska inflacije. Međutim, one nemaju dugoročne, odnosno strukturne učinke na poboljšavanje ekonomske učinkovitosti, povećavanje produktivnosti i rast ukupnog blagostanja”, kazao je Novotny.

Prema prevladavajućem stavu ekonomista utemeljenom na brojnim empirijskim istraživanjima, vladine intervencije u tržišne odnose ne samo da ne mogu zaustaviti inflaciju već stvaraju nove neravnoteže koje će biti teško ispraviti u budućnosti i koje postaju prepreka ubrzanom ekonomskom razvitku, naveo je.

Napominje kako je ekonomsko okruženje vrlo je kompleksno, a globalna ekonomija, pa tako i ekonomsko okruženje u EU-u prolazi kroz tektonske promjene na koje se akteri moraju prilagoditi.

To se, kaže, prije svega odnosi na energetsku tranziciju i povećavanje energetske učinkovitosti kako bi se uz manji potrošak energije ubrzavalo stvaranje nove vrijednosti te stvaranje novih ekonomskih modela koji će u okruženju “destruptivnih tehnologija” omogućilo Europi nastavak ekonomskog rasta.

Vrijeme niskih stopa inflacije je iza nas

Novotny ističe i kako je vrijeme vrlo niskih stopa inflacije iza nas te kako aktualna inflacija nije kratkotrajni fenomen koji će trajati nekoliko godina.

“Moramo se naviknuti živjeti s inflacijom kao strukturnim problemom, protiv kojeg se možemo boriti samo strukturnim promjenama i povećavanjem produktivnosti svih faktora proizvodnje nove vrijednosti”, kazao je Novotny.

Napominje kako monetarne politike imaju ograničene antiinflacijske dosege.

Naglo smanjivanje ponude novca bi zasigurno zaustavilo inflaciju, ali bi društvene štete mogle biti daleko veće od koristi, kazao je Novotny napominjući kako se zbog toga ne može očekivati radikalno povećavanje kamatnih stopa i smanjivanje količine novca u ekonomiji.

S druge strane, ekspanzivne fiskalne politike, kakve sada vidimo na djelu u većini zemalja EU pa tako i Hrvatskoj, imaju suprotan smjer i mogu samo utjecati na ubrzavanje inflacije.

“Dakle, pojednostavljene vladine politike u obliku jačanja proračunskih transfera ili intervencija u relativne cijene donose u kratkom roku samo političke koristi. Povećavanje dohodaka kućanstava kroz fiskalne transfere će povećati domaću potražnju, koja će uz ograničenu ponudu utjecati na rast cijena”, istaknuo je.

“Vladine intervencije ne mogu trajati beskonačno”

Mišljenja je i kako Vladine intervencije ne mogu trajati beskonačno te da jednom moraju prestati i tada će, kaže, novostvorene neravnoteže i susprezanje cijena praktično eksplodirati.

Vladine politike se, kazao je Novotny, moraju usredotočiti na ublažavanje položaja najugroženijih segmenata društva, što horizontalne mjere ne čine.

U tom bi smislu Vlada morala istovremeno pripremati i objaviti paket dubokih strukturnih promjena koje će na dugi rok imati pozitivne učinke na rast gospodarstava i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

“Promjene se moraju odnositi na konačno oblikovanje poreznog sustava koji bi se približio poreznim sustavima susjednim zemalja članica europodručja, dubokim promjenama u socijalnom sektoru te stvaranja povoljnog okruženja za privlačenje direktnih stranih ulaganja”, istaknuo je Novotny.