Participacija za svaki specijalistički pregled za osobe bez dopunskog zdravstvenog osiguranja raste sa 25 na 33 kune, za dijagnostički pregled s 50 na 67 kuna, a za dan bolničkog liječenja sa 100 na 134 kune.

Maksimalna participacija koju pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća po hospitalizaciji raste s 2.000 na 4.000 kuna.

Jedna je ovo od ključnih novosti za pacijente iz prijedloga novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je iz Beroševog ministarstva, zajedno s prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, upućen u 15-dnevnu javnu raspravu kako bi prošao saborsku proceduru i stupio na snagu početkom iduće godine.

Oba su zakona dio zdravstvene reforme kojom ministar Beroš namjerava smanjiti troškove i poboljšati učinkovitost zdravstvenog sustava koji danas pritišću osam milijardi kuna duga i ogromne liste čekanja.

Rastom participacije povećat će se prihodi HZZO-a, dijelom od rasta broja dopunskih osiguranika koji žele izbjeći plaćanje viših participacija, a dijelom naplatom maksimalnih participacija od privatnih osiguravatelja koji također nude dopunsko zdravstveno osiguranje.

Kontrola HZZO-a

Udar na građane bit će i pojačana kontrola bolovanja i rigorozne kazne za one na lažnim bolovanjima, kao i za liječnike koji to toleriraju.

Kontrola će se odvijati kao i dosad, provjerom medicinske dokumentacije u ambulanti izabranog liječnika, ali su mogući i kućni posjeti pacijentu, a kontrolori HZZO-a moći će samostalno prekinuti bolovanje ako ocijene da ono nema zdravstvenog opravdanja.

Novčanom kaznom u iznosu od 8.000 do 15.000 kuna kaznit će se onaj osiguranik za kojeg se procijeni da je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost, ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora da je obolio, ako namjerno sprečava ozdravljenje ili ako za vrijeme bolovanja radi privatne poslove, primjerice u poljoprivredi.

Jednako rigoroznu kaznu može zaraditi i ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno kontrolora HZZO-a, ako se ne pridržava uputa za liječenje ili ako bez suglasnosti svog liječnika otputuje iz mjesta prebivališta. U takvim slučajevima, osiguranik će ostati i bez naknade za bolovanje.

Obiteljski liječnik koji svom pacijentu otvori bolovanje bez pravog razloga, ili mijenjanjem dijagnoza bolesti, odnosno neopravdanim zaključivanjem bolovanja nastoji produžiti zakonom propisano maksimalno vrijeme bolovanja od 18 mjeseci nakon kojeg se naknada smanjuje na 50 posto zadnje isplaćene naknade, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 kuna, stoji u novom zakonskom prijedlogu.

Prema podacima HZZO-a, na naknade za bolovanja godišnje se potroši oko milijardu kuna, dok poslodavci koji snose trošak kraćih bolovanja do 42 dana, plaćaju i dvostruko više.

Prema nekim istraživanjima, svaki četvrti radnik u Hrvatskoj barem je jednom otišao na lažno bolovanje, pod izlikom viroze, želučanih problema ili stresa.

I iz udruga pacijenata već su stigle prve reakcije na povećanje participacija i utjerivanje lažnih bolovanja.

– Jedino im je rješenje, kad ne znaju što napraviti i kako riješiti probleme, povisiti cijenu koju plaćaju pacijenti. Ovo je način da sve prisile da sklope dopunsko zdravstveno osiguranje.

To je traženje načina kako uzeti pacijentima novac, bez da išta poprave ili podignu kvalitetu zdravstvene zaštite, ocjenjuje Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

U zakonskim prijedlozima koji su u javnoj raspravi ne vidi ništa pozitivno.

– Nisam više od njih ni očekivala, jer ne znaju koji su stvarni problemi pacijenata, dodaje. U pogledu visokih kazni za bolovanje, upozorava kako bi one mogle ići na štetu doista bolesnih ljudi jer liječnik u strahu od visoke kazne pacijentu može uskratiti pravo na bolovanje.

Diskriminacija

Koordinacija liječnika obiteljske medicine (KoHOM) upozorava na to da se uvodi opasna diskriminacija, suprotna europskim propisima.

– Ja kao privatni liječnik kaznu za bolovanje plaćam osobno, a za istu grešku koju napravi liječnik u domu zdravlja, kaznu plaćaju građani, kroz proračun županije, kroz porez i prirez.

Tako je bilo i dosad, ali su kazne sad daleko više, kaže Leonardo Bressan iz KoHOM-a. I on potvrđuje da bi pacijenti mogli ostati bez potrebnog bolovanja, pogotovo ako o tome odlučuju mladi liječnici koji su tek završili fakultet.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju predviđa se i uvođenje sistematskih pregleda, no detalji će naknadno biti utvrđeni pravilnikom.

Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, dok smo dosad imali dvije liste, bez doplate i s doplatom.

Raste dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a, i to sa 65 na 70 godina, a uvjet je navršenih 15 godina mirovinskog staža. Njihova će bolovanja, međutim, plaćati isključivo poslodavci.

Za pacijente je novost i mogućnost liječenja o trošku HZZO-a u domaćim privatnim klinikama, ali samo iznimno, za one medicinske zahvate ili procedure koji se ne rade u javnim bolnicama.

Procjenjuje se da će se tako uštedjeti popratni trošak koji je pacijentima HZZO pokrivao kod liječenja u inozemstvu.

Ostali su elementi Beroševe reforme već manje-više poznati: reduciranje broja domova zdravlja, podržavljenje županijskih bolnica i njihova funkcionalna integracija, praćenje ishoda liječenja i učinkovitosti skupih lijekova…