Bez obzira na to što sam od najranije mladosti strašno vezan za golf, odgovorno tvrdim da je malo sportskih aktivnosti koje imaju toliko raznovrsnu lepezu mogućnosti kao što ih ima taj sport. Možemo ga istaknuti kao profesionalni, ali i rekreativni sport koji u takvoj varijanti doslovno nema dobnih ili spolnih ograničenja. Jako je naglašena i njegova društveno – socijalna komponenta, koristan je turizmu, ali i ljudima koji baveći se golfom pronalaze optimalnu dozu kontakta s prirodom. Da, to je i karakterističan lifestyle koji povezujemo s ljudima visokog materijalnog statusa, ali on ne mora biti ništa skuplji od skijanja u bilo kojem talijanskom ili austrijskom zimskom središtu.

Tvrdnje su to Deana Dužaića, 36-godišnjaka iz Umaga rodom iz Pule, prvog i za sada jedinog hrvatskog diplomiranog profesora golfa. Da, dobro ste pročitali jer Dužaić je pored diplome na trogodišnjem studiju kineziologije u Splitu stekao još dvije visokoškolske golf-diplome na University of Birmingham. Danas na poziciji vodeće osobe Golf Adriatica u Crvenom Vrhu nedaleko od Savudrije, sustava koji djeluje unutar Hotela Kempinski i Skiper Resorta, Dužaić je ujedno i voditelj jednog od rijetkih hrvatskih profesionalnih golf-terena, kao i trener tog osebujnog i Hrvatskoj skoro nepoznatog sporta.

Crveni Vrh

U posjet Crvenom Vrhu uputili smo se s Draženom Slamarom, vlasnikom tvrtke DS Golf, sasvim sigurno jednim od najboljih poznavatelja i promotora implementacije golfa u hrvatsku sportsku i turističku stvarnost, kako bismo dobili uvid u poslovanje sustava koji se bavi golfom, djelatnosti koja još uvijek ne dobiva pravo punopravnog građanstva na hrvatskom teritoriju.

– Dražen Slamar svakako nosi dio zasluga što sam se u najranijoj tinejdžerskoj dobi »zarazio« golfom. Golfom vam se u Hrvatskoj tada bavio simboličan broj ljudi, još je manje bilo mladih, tako da je moj put do značajnih turnira i europskih prvenstava, gdje sam stajao rame uz rame s igračima iz najrazvijenijih golf-država, bio iznimno brz, prisjeća se Dužaić svojih početaka, kao i činjenice da je iz golfom siromašne Hrvatske jako brzo stigao do reprezentativnih škotskih i engleskih terena, kasnije i do golferske diplome, da bi na samom kraju stigao na – Crveni Vrh.

– Ovdje sam od kad se golf-teren otvorio, dakle od 2009. godine. Moram istaknuti da zapravo živim i radim ono što zaista volim i to je za mene iznimna sreća. Naravno, volio bih promijeniti neke predrasude i negativne konotacije vezane uz golf u Hrvatskoj, to mi je iznimno važno. Itekako postoji prostor za napredak i povećanje svijesti o važnosti i prednostima golfa u čitavoj zajednici, a proteklog mjeseca krenula je i Strategija održivog razvoja turizma koja podržava značajno povećanje broja golf-terena, zaključuje Dužaić.

S obzirom na to da je prije mjesec dana startala Strategija održivog razvoja turizma koja uvažava značajno povećanje broja golf-terena u Hrvatskoj, ali i znajući za krajnji odium koji u najširim slojevima društva vlada prema golfu, pokušali smo u konkretnom slučaju, u Adriatic Golfu pronaći odgovore. Razvoj golfa naprosto stoji u mjestu od 2008. godine kad se plasirao Zakon o golfu. Osnovna zamjerka, koja je izazvala veliku pobunu političkih stranaka i udruga zelenog predznaka, bila je u činjenici da je taj Zakon u varijanti izgradnje golf-igrališta dozvoljavao direktnu prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Što možda samo po sebi i ne bi izazvalo toliku bunu da to nije u istom sastavu podrazumijevalo i izgradnju apartmana ili sličnih smještajnih jedinica. Tom se Zakonu dao i državni prioritet tako da je prijetilo da pojedini predjeli budu apartmanizirani, što bi imalo dalekosežne posljedice po »prirodu i društvo«. Primjena tog Zakona je spriječena unutar Vlade koju je vodila Jadranka Kosor, a iako je kasnije dolazilo do preinake tog zakona, sve do današnjih dana ostao je talog negativizma prema golfu.

Kako na sve to gleda Dražen Slamar?

– Stojimo u mjestu, malo se što po pitanju golfa pozitivno događa. Dok se naše konkurentske zemlje poput Portugala, Španjolske ili Turske nadmeću brojem igrališta, golfera, turističkog prometa iniciranog golfom, iskorištenosti smještajnih kapaciteta izvan ljetnih mjeseci, mi uglavnom ne radimo ništa. Teško je istaknuti koliki je financijski prosjek prometa pojedinog golf- igrališta na Mediteranu, ali s obzirom na to da im je poslovanje cjelogodišnje, možemo primjerice istaknuti da je to od nekih 1,2 do 1,5, pa i više milijuna eura godišnje. Da je primjerice iste godine kad je otvoren Crveni Vrh samo u jadranskim županijama otvoreno po desetak igrališta – Istra ih prema urbanističkim planovima ima zacrtano 18 – ostvarili bismo oko 1,5 milijardi eura prometa. Da o koncentričnim krugovima zarade – hoteli, restorani, trgovine – i ne govorim. Ali nismo. Nadam se da su ta vremena iza nas, da će se uskoro zatečeno stanje konačno početi mijenjati, zaključuje Slamar.

Dražen Slamar / Foto: S. DRECHSLER

Produljenje sezone

Na parkingu ispred »golf-kuće« na Crvenom Vrhu, u prohladno, ali sunčano jutro u sredini tjedna na samom kraju siječnja, zatekli smo na desetke automobila stranih registarskih oznaka. Dominiraju Slovenci i Austrijanci, ali ima i domaćih igrača – sreli smo primjerice ekipu zaljubljenika u golf koji su stigli iz Poreča.

– Kako smo već i naglasili, otvoreni smo i radimo tijekom cijele godine. Danas je ovdje prisutno pedesetak igrača, što je dobar pokazatelj s obzirom na to da je procijenjeni dnevni protok u ovom dijelu godine 120-injak. Najveći protok gostiju zasigurno je u ljetnim mjesecima, ali ne zaostaju niti proljetni i jesenski mjeseci. Golf iznimno utječe na produljenje sezone i znatno bolju iskorištenost smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude. Potrebno je naglasiti i izvanrednu lokaciju i geoprometni položaj jer se u krugu od 500 kilometara nalaze države u kojima je prijavljeno najmanje milijun aktivnih golfera. Slijedom navedenog, izgradnja golf-terena kao dodatne vrijednosti za naše posjetitelje bio je sljedeći racionalan potez. Pravi pokazatelj toga je svakako zamjetno veći porast dolazaka koji iznosi i do 40 posto, zadovoljno nam govori Dužaić.

Na čitavu se priču skladno nadovezuje i Slamar, koji je prava riznica strateških i statističkih podataka o golfu.

– I nije samo riječ o Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj kao zemljama s velikim brojem golfera. Češka, koja je jedva znala za golf prije tridesetak godina, danas ima u raznim stupnjevima povezanosti evidentirano oko 100 tisuća igrača. I njima smo blizu, i oni bi zimi mogli biti na našim golf-igralištima. Slične su priče i sa Slovačkom, Poljskom, Mađarskom. Po pitanju golfa najlošije je stanje na jugoistoku Europe, presliku Hrvatske pronalazimo po tom pitanju u Srbiji, Albaniji, Makedoniji… Šteta da je tako jer golf je zbog svojih karakteristika, posebno aktivnog boravka u prirodi, što nam je nakon COVID-19 svima postalo važno, i zdravstveno jako opravdani sport. Slobodno ga možemo povezivati i sa zdravstvenim turizmom, što je itekako naglašeno u svim našim turističkim razvojnim planovima, poentira Slamar.

Dean Dužaić / Foto: S. DRECHSLER

A velikom se brzinom na njega nadovezuje i Dužaić.

– Upravo tako, golf je izuzetno zdravstveno osviješten sport kojim se bave i osobe starije od 75 godina. Na našim se terenima tijekom jedne golf-runde može prevaliti najmanje osam kilometara pri čemu se gubi i do 1.200 kalorija. No uz tu zdravstvenu komponentu, vratio bih se i ekonomskoj koju bi generirao dodatni razvoj golfa u Hrvatskoj. Gledajući iz perspektive golf-igrača, poželjno je da se na manjem teritoriju golf igra na nekoliko terena. Stručno se to definira kao pojam »grozdova«. Drugim riječima, ako bi se na području Umaga i Buja izgradilo nekoliko terena, svi bi zajedno profitirali od navedenog. Otvorio bi se prostor za razmjenu znanja i mehanizacije, što bi potencijalno smanjilo troškove. Može se zaključiti da je u svijetu golfa konkurencija poželjna, pa čak i zdrava, jer na koncu utječe na efikasnost poslovanja, zaključuje Dužaić.

Tereni u planu

Prije obilaska samih terena razgledavamo trgovinu golf-opreme u »Kući«. Specijalizirane tenisice s »čepovima« na podlozi, slične onima za nogomet na umjetnoj travi, prelaze oko sto eura. Loptice su od pet eura na više, a slična situacija je i s odjećom. Korištenje četrdeset trening-loptica na posebno predviđenom terenu iznosi pet eura. Može se reći da su cijene opreme za golf uobičajene kao i za druge sportove.

Golf kao razonoda ima svoju cijenu, ali je pristupačna širokom broju ljudi i u niti jednom slučaju nije elitistička. Trenutno je cijena runde oko 70 eura, a u prosjeku traje oko 4 sata. Dodatna pogodnost za korisnike je i mogućnost učlanjenja i kupnje cjelogodišnje karte koja iznos za pojedinačni dolazak smanjuje i do nekoliko puta.

– Trenutno imamo oko 100 učlanjenih korisnika, kojima ćemo uz daljnja ulaganja nastojati pružiti što kvalitetniji proizvod i uslugu. Možemo se pohvaliti da je naš golf-teren s ekološke perspektive, samoodrživ i profitabilan. Ljudi ovdje rado dolaze, rado se vraćaju, što je još jedan pokazatelj našeg poslovanja, ali i dodatni poticaj za sve nas, uključujući i hrvatsku političku strukturu i izvršnu vlast. Golf može izrazito doprinijeti razvoju turističke ponude, ali i općenito poboljšati kvalitetu života svih nas, a posebice lokalnih zajednica. Bilo bi mi jako drago da se ubrza proces razvoja golfa u Hrvatskoj i da se krene u naglašeniju izgradnju kako bi golf u Hrvatskoj napokon zauzeo mjesto koje mu pripada, zaključio je Dužaić.

Povratak koji je iz Savudrije do Kanfanara s nama odradio Slamar imao je i zaključnu notu ovog teksta.

– Istra i dalje »spava«, ali počelo se kretati na Kvarneru. Nedavno je otvoreno vježbalište u Brseču gdje je planiran veliki teren, a i osobno participiram u osmišljavanju terena u Punta Križi. Kako sam rekao, Istra ima zacrtano 18 terena, Primorsko-goranska županija osam. Uz navedene, golf s dva igrališta dolazi na Krk, po jednim u zaleđe Crikvenice, na Grobnik, a predviđeno je, unatoč nemogućnosti igranja zimi, i golf-igralište u Gorskom kotaru. Većina terena je predviđena u jadranskim županijama, ali nemali ih broj može biti i na kontinentu. Uostalom, danas sasvim lijepo posluje i golf u Zagrebu te Svetom Martinu na Muri. Istaknuo bih upravo taj teren kao primjer sjajne suradnje svih dionika – investitora koji je imao odličnu potporu Općine i Županije – potrebnih kako bi se izgradnja obavila u optimalnom vremenu, do dvije godine, zaključio je Slamar.

Na potezu su institucije. A njihovim odlukama kao pomoć svakako bi bilo poželjno nekoliko okruglih stolova i panel rasprava, kao i jedna veća konferencija, koji bi »urbi et orbi« morali konačno prenijeti ispravnu i istinitu poruku o suštini golfa, onu o ekologiji i ekonomiji, elitizmu ili sportu koji je ipak poprilično široko dostupan i stanovnicima Hrvatske.