ZAGREB – Države na međunarodnim tržištima plaćaju sve veće kamate na zaduženje, polako raste trošak kredita poduzeća i građana, no jednakim intenzitetom to ne prati i rast kamata na novac koji građani imaju u bankama.

Kombinacija tih činjenica ponovo je aktualizirala ideju narodne obveznice, odnosno zaduživanja države kod građana, što bi značilo da u budućnosti u slučaju sve većeg rasta kamata država ne mora biti toliko ovisna o međunarodnim tržištima, a građani bi, ako se odluče na ulaganje u državnu obveznicu, zaradili puno više nego da im novac stoji na računima u banci.

Da se o toj mogućnosti ponovo razmišlja otkrio je jučer i ministar financija Marko Primorac, ističući da je to ideja za budućnost, napominjući da će ovisiti o okolnostima.

Siguran model

– Radi se o modelu koji nije povijesno nov, ali se dugo nije koristio u Hrvatskoj, pa razmatramo bi li bilo dobro nešto takvo ponovo koristiti.

Razmišljamo o omogućavanju intenzivnije participacije građana u izdavanju nekakvih obveznica, potencijalnim novim zaduženjima, zbog činjenice što je likvidnost bankovnog sustava prilično visoka, razina depozita značajna, a kamatne stope na depozite su niske.

Ako se dogodi da na vanjskim tržištima, gdje bi se mi trebali zaduživati, kamatne stope budu pet, šest ili više posto, a s druge strane građanima se plaćaju kamate oko nula posto na depozite u bankama, vidimo mogućnost da građanima omogućimo da participiraju na tom tržištu, rekao je ministar Primorac u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«.

Takva razmatranja ne trebaju čuditi s obzirom na to da građani Hrvatske prema podacima za kraj prošle godine u bankama imaju gotovo 300 milijardi kuna na transakcijskim računima i štednji, a za to doista dobivaju mizernu kamatu.

Nije ministar bio određen kad je u pitanju vrijeme u kojem bi se to dogodilo, niti o kolikom bi se iznosu radilo, te je istaknuo da ne bi volio da se sada u »medijskom prostoru povede rasprava, a konture nisu još definirane«.

Da je još uvijek sve na razini ideje, pa čak i na razini ekonomske rasprave posebno je novinare jučer nastojao uvjeriti premijer Andrej Plenković.

On je kazao da je ministar Primorac kao profesor na Ekonomskom fakultetu govorio o mogućnosti ulaganja u držane obveznice, koje je također legitimno.

– Država nema problem s financiranjem i s likvidnošću, to je tek jedna od mogućnosti kako prikupiti novac, a ulagaču omogućiti da na taj novac ima zaradu, pojasnio je Plenković.

Kreiranje državnih obveznica koje bi se ponudile i građanima nisu naravno posljedica financijske nemoći države, za što je dokaz i činjenica da su u nekim od najrazvijenijih i najbogatijih država upravo takva ulaganja dio štednje jer se smatraju najsigurnijima s obzirom na to da su šanse za bankrot države najmanje.

Hrvatski građani i dosad su mogli kupovati obveznice, ali na burzi i ne kroz obveznicu namijenjenu baš građanina, no tu mogućnost nisu koristili jer se kupnja obveznice u manjim iznosima ne isplati zato što brokerske usluge »pojedu« većinu zarade na kamatama.

Sačuvati vrijednost

Nije ideja narodne obveznice u Hrvatskoj nova i Slavko Linić, bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića najavljivao je mogućnost izdavanja narodne obveznice nakon globalne financijske krize, uz napomenu da je nužno da Vlada prije toga fiskalnom politikom ali i rastom gospodarstva zadobije povjerenje građana.

Narodnu je obveznicu spominjao i Linićev nasljednik u Milanovićevoj Vladi Boris Lalovac, ali država se nikada nije odlučila na takav potez. Vrijeme će pokazati hoće li i sada sve ostati tek na ideji i razmatranju i te mogućnosti.

Slavko Linić uvjeren je da je sadašnji trenutak baš pogodan za takav potez i da bi od njega koristi imali i država i građani. Kaže da je prije desetak godina mislio da je takav potez dobar, da to misli i danas s time da su danas okolnosti za zaduživanje države kroz narodnu obveznicu još i bolje.

Njegova se ideja, prisjeća se Linić, među ostalima nije realizirala i zbog toga što su u to vrijeme građani mogli ostvariti dosta dobru kamatu na štednju, da je država na međunarodnom tržištu ipak uspijevala izdati obveznice kojima kamate ni u najgoroj situaciji nisu dosegnule sedam posto.

– Sada je još bolji trenutak za izdavanje narodne obveznice. Građani u bankama drže puno novca, a na njega ne ostvaraju nikakvu kamatu, dok bi ulaganje u narodnu obveznicu na pet ili deset godina moglo koliko toliko sačuvati vrijednost novca.

Za i protiv

Protivnici nacionalne obveznice često su isticali kako bi za ekonomiju bilo dobro da građani investiraju u dionice, da bi to oživjelo gospodarstvo, ali ja ne vidim da se to događalo, a pogotovo se neće sada dogoditi jer će građani biti dodatno oprezni, ističe Linić.

Dodaje i da ne vjeruje da će kamate na štednju, ako ih banke i podignu, rasti toliko da bi bile konkurentne zaradi u slučaju ulaganja u obveznice.

Na primjedbu da će uspjeh takvog projekta ovisiti o povjerenju građana u državu, a to je u Hrvatskoj često upitno, Linić odgovara da ne treba miješati nisko povjerenje građana u političare s povjerenjem u državu.

– Građani možda nemaju povjerenja u političare, ali hrvatska država je uvijek ispunjavala svoje obveze prema vjerovnicima, a u ovom slučaju vjerovnici bi bili građani.

Čak i kad je imala problema, država je ispunjavala obveze prema vjerovnicima, i građani kao vjerovnici ne bi, u slučaju neke nove krize, bili zakinuti, prije bi se država odlučila na smanjivanje nekih socijalnih prava. No, takve se stvari događaju kod koga god se država zaduži, a mora štedjeti da bi taj dug vratila.

Treba se prisjetiti toga da je nakon raspada bivše Jugoslavije država, iako je bila u ratu, našla načina i da građanima isplati štednju, podsjeća Linić.

Primorac: Nisam najavio “narodne obveznice”

Ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak uoči sjednice Vlade kako nije najavio stavljanje na tržište “narodnih obveznica” već da je u razgovoru s novinarkom komunicirao o različitim modalitetima koji postoje te u tom kontekstu to spomenuo samo kako ideju, istaknuvši pritom da državni proračun nije ugrožen te da država nema problema s likvidnošću.

“Želim da bude jasno da nisam ništa najavio, nego sam u razgovoru s novinarkom komunicirao o različitim modalitetima koji postoje u tom kontekstu. Meni se osobno ta ideja čini vrlo prihvatljivom”, kazao je Primorac odgovarajući na pitanja novinara.

Primorac je gostujući jučer u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” rekao kako se razmišlja o jednom inovativnom modelu financiranja države – narodnoj obveznici.

Danas je istaknuo, s obzirom da je u dijelu javnosti zavladala skepsa i strah, da to ni na koji način ne služi punjenju državnog proračuna niti da je proračun na bilo koji način ugrožen.

“Ovo ni na koji način ne služi Republici Hrvatskoj za punjenje državnog proračuna, niti je on ugrožen, niti imamo problema s likvidnošću, nego anticipirajući određena kretanja, a ja sam osoba koja voli gledati unaprijed, ukoliko dođe do značajnijeg povećanja kamatnih stopa, s obzirom da građani imaju prilično velike iznose depozita na računima u bankama na koje primaju vrlo niske kamatne stope, učinilo mi se to kao zgodno rješenje da se zapravo građanima omogući da sudjeluju dominantnije i u tom vidu financiranja i ostvarivanja određenih prinosa i kapitalnih na svoju financijsku imovinu”, kazao je.

“Evo što je zapravo bila moja ideja”

Ne radi se, kako je rekao, o nikakvom iskorištavanju građana niti im je to potrebno kao Vladi u smislu da se ne mogu nigdje zadužiti pa su krenuli prema građanima, nego mu se čini da je fer i pošteno ako se već plaćaju neke kamate koje su prilično visoke, da ih ponude možda i građanima.

“To je bila ideja. Ništa trenutno nismo razradili u tom smislu, ništa nisam najavio, potrebe za financiranjem u tom smislu apsolutno nemamo nikakvih, ali anticipirajući određena kretanja za sljedeću godinu, to mi se učinilo kao jedna interesantna mogućnost”, kazao je.

Na pitanje kada bi građani koji se odluče na takav oblik investiranja mogli dobiti povrat, kazao je kako ne bi htio na to odgovarati obzirom da nije ništa najavio. Ukoliko se bude išlo prema građanima, morat će se strukturirati dospijeća ročnosti na način da to bude građanima prihvatljivo, kazao je.

Hoće li doći do povećanja kamatne stope?

A sbzirom da su banke počele nuditi svojim klijentima sa stambenim kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu njihovo reprogramiranje i fiksiranje kamatne stope, novinari su Primorca pitali strahuje li da će iduće godine doći do povećanja kamatne stope, u kojoj mjeri te ima li razloga za zabrinutost građana.

“Ne mogu vam konkretno odgovoriti ni na ovo pitanje”, kazao je Primorac, napominjući da je likvidnost bankovnog sustava za sada prilično visoka, a već je bilo i komunicirano da će doći do oslobađanja određenog dijela dodatne likvidnosti ulaskom zemlje u eurozonu.

U domaćem financijskom sustavu, naime, likvidnost sada premašuje 86 milijardi kuna.

“Međutim, moramo biti svjesni toga da je, u smislu borbe protiv inflacije, povećanje kamatnih stopa, dakle zaoštravanje monetarne politike, instrument koji je najučinkovitiji u cilju smanjenja cijena, odnosno sprječavanja rasta cijena”, istaknuo je.

Kazao je i kako je on to u svojim izjavama u nekoliko ranijih navrata najavljivao te govorio da ukoliko do toga dođe, građani bi trebali brinuti i o svojim kreditnim obvezama, fiksiranju kamatnih stopa i svemu što mogu učiniti kako bi zaštitili svoju imovinu, financijske priljeve te bolje upravljali svojim financijskim obvezama.