RIJEKA – Očekuje se da će Europska središnja banka na ovotjednoj sjednici povećati ključne stope za još 0,5 postotnih bodova čime će primjerice stopa na depozite banaka kod središnjih banaka porasti na 3 posto. Ta je stopa još prošlo ljeto bila negativna, na minus 0,5 posto, pa je jasno koliki je kumulativni učinak ECB-ovih povećanja od sredine prošle godine naovamo: čak 3,5 postotnih bodova. Toliki porast ključne stope prelijeva se na kamate na državni dug koji je sve skuplji, što ulaganje u obveznice čini atraktivnijim, no naravno veliko je opterećenje za državne proračune. Fiskalna politika je pak ekspanzivna uslijed troškova potpora gospodarstvu pa je javni dug u pojedinim članicama eurozone na izrazito visokom razinama te dodatno raste s obzirom da se sada još više moraju oslanjati na tržišta, otkako središnja banka koči s politikom kvantitativnog popuštanja. ECB-ova upozorenja na potrebu veće fiskalne discipline stoga su sve glasnija. ECB naravno povećava ključne stope jer inflacija, iako usporava, i dalje je oko tri puta viša od ciljane stope od nešto iznad 2 posto. Kako se čini da je zasad izbjegnuta recesija, a fiskalna ekspanzija dodatno gura inflaciju naviše, onda se šalju i dodatne poruke o snažnom daljnjem zaoštravanju monetarne politike. Očekuje se tako do jeseni još nekoliko povećanja ključnih stopa, od po 0,25 postotnih bodova.

Visoka stopa štednje

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić također kaže da se na sjednici 16. ožujka očekuje podizanje depozitne stope za 50 baznih bodova na 3 posto. U HUP-ovom fokusu tjedna oko uvjeta financiranja, koji on potpisuje, navodi naime da će depozitna kamata do jeseni porasti do 4 posto.

– Snažniji rast inflacije u veljači u odnosu na očekivanja, oporavak poslovne klime u euro području te snažniji profil temeljne inflacije u narednom razdoblju povećali su šanse za još jedan korak ECB-a od 50 baznih bodova u svibnju, pa sve do četiri posto ili više na jesen, u skladu s pojačanim očekivanjima za “maksimalac” na Fed funds stopi oko 6 posto. Nakon optužbe neselektivne fiskalne ekspanzije da diže inflaciju za 0,5 postotnih bodova u srednjem roku, ECB za inflaciju krivi i profite kompanija. Pravo je pitanje kako tvrtke uopće prevale povećane troškove inputa, a realne plaće su pale. I dalje je naime visoka stopa štednje na krilima megafiskalnih mjera za ublažavanje posljedica pandemije i energetske krize, navodi se u HUP-ovim analizama.

Rast ključnih stopa prelijeva se na rast euribora što vrši daljnji pritisak na kamatne stope poduzećima i građanima. Kamatne stope na kredite tvrtkama primjerice u Hrvatskoj rastu još od početka prošle godine, a kamate na kredite stanovništvu od sredine 2022. i u konstantnoj su uzlaznoj putanji. S obzirom na to da je u Hrvatskoj likvidnost vrlo visoka, a prijenos stopa iz eurozone kasnio je zbog činjenice da smo tek ušli u eurozonu, kamate na kredite građanima još su i povoljnije nego u dijelu članica, a pogotovo nego u zemljama koje nisu uvele euro. Međutim, kako se najavljuje njihov daljnji uzlazni trend, može se i kod nas očekivati daljnji rast kamatnih stopa na nove kredite, dok su kod postojećih zaštićeni tek klijenti s fiksnom stopom. Iako su neke banke najavile i rast kamata na štednju, kamata na depozite i dalje je na nuli.

Jasni prioriteti

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane nedavno je jasno naznačio da je prioritet monetarne politike ECB-a vraćanje inflacije na ciljanu razinu, a trenutne informacije o inflacijskim pritiscima upućuju, kazao je, da će biti primjereno i dodatno povećavati ključne stope i nakon sjednice u ožujku. Dok je dakle ECB prilično kasno krenuo u borbu s inflacijom, tek prošlog ljeta kada je već bilo jasno da ova inflacija ipak neće samo brzinski protutnjati nego da je ozbiljnija i složenija, sada je retorika zaoštrena. Među najvećim zagovarateljima oštrog podizanja kamatnih stopa i u nastavku godine su austrijski, njemački i nizozemski guverner, a i guverner Hrvatske narodne banke, koji je sada također član ECB-ovog upravnog vijeća, skloniji je ovoj struji koja se zalaže za restriktivniju monetarnu politiku. No, ne slažu se svi dužnosnici i guverneri eurozone s takvom politikom. Disonantni tonovi i suprotni stavovi oko dinamike rasta stopa i prioriteta monetarne politike ECB-a sve su glasniji. Guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco tako je kritizirao izjave svojih kolega o budućem i produljenom rastu kamatnih stopa koji ponešto i odstupa od onoga što je prvotno dogovoreno. Visco smatra da buduća monetarna politika eurozone treba biti razborita, kako bi se inflacija u srednjem roku vratila na ciljanih 2 posto, ali bez ugrožavanja financijske stabilnost i krhkog gospodarstva. Visco nije jedini koji strahuje da će inflacija biti “iskorištena” za daljnje strmo povećavanje kamatnih stopa. Ako tako bude, loša je to vijest za najzadužene članice juga Europe, među kojima u udjelu javnog duga u BDP-u prednjače Grčka i upravo Italija. Razlika između prinosa na obveznice Njemačke i najzaduženijih članica eurozone snažno se povećala, pa ECB mora paziti da svojom politikom dodatno ne produbi heterogenost eurozone.