Prvog dana drugog polugodišta, 7. siječnja, na svim osnovnim i srednjim školama ulazna bi vrata trebala biti zaključana, a brave promijenjene. Još uvijek se, međutim, ne zna tko će kontrolirati ulaz u školske zgrade, s obzirom na to da posebno educirani kadrovi po svemu sudeći neće biti spremni za tu ulogu prije početka iduće školske godine. U međuvremenu bi to trebali raditi domari, čistačice i drugo tehničko osoblje, no pitanje je raspolažu li škole s dovoljno takvih djelatnika, i hoće li oni pristati na povećan opseg posla za koji nisu ni školovani, niti plaćeni.

Dugoročna mjera

Povjerenstvo za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama sastalo se jučer u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, gdje je ravnateljima škola i predstavnicima sindikata predstavljen prvi nacrt sigurnosnih mjera i protokola, među ostalim i ideja o tome da pomoćno osoblje preuzme brigu o čuvanju ulaza u školu.

– Razgovarali smo i zaključili da ćemo u prvom periodu, prije izmjene nekih zakonskih propisa i akata, kroz izmjenu pravilnika osigurati mogućnost zapošljavanja osobe koja bi bila na vratima. Namjerno ne želim reći što je ta osoba, ali u svakom slučaju zadužena za kontrolu ulaska i izlaska iz škole, ali i bitno šire. U tom smislu dogovoreno je da se napravi poseban kurikul edukacije takvih osoba, izjavio je jučer po završetku sastanka ministar Radovan Fuchs.

Prijedlog kurikula trebao bi biti dovršen u roku od dva mjeseca, a nakon toga bi se išlo u implementaciju, čiji rok nije određen.

Kurikul edukacije budućih djelatnika koji će štititi škole izradit će, kako se doznaje, u jednom dijelu MUP, i to za dio koji se odnosi na zaštitarska znanja i vještine, a za edukaciju u pedagoško-psihološkom dijelu, koji bi novo osoblje također trebalo apsolvirati, zadužen je Institut za društvena istraživanja Zagreb. Predviđa se da bi edukacija trajala najmanje 160 sati. Osim toga, moraju se točno definirati kompetencije budućih zaposlenika, ustrojiti novo radno mjesto, uvesti ga u nacionalnu klasifikaciju zanimanja i dodijeliti mu koeficijent plaće, što znači da prethodno treba mijenjati čitav niz propisa. Riječ je o dugoročnim mjerama koje će se teško moći provesti prije iduće školske godine, rečeno je na sastanku.

Do Sveta tri kralja preostala su samo dva radna dana, pa će i promjenu brava na školskim vratima biti zahtjevno realizirati u tako kratkom roku.

– Mislim da ćemo krenuti sa zaključavanjem, to većina škola može već i sad, neki već imaju i kartice i PIN-ove, zvona, portafone, ocijenila je Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola. Ravnatelji i osnivači škola trebali bi, smatra, sa školama dogovoriti koje škole što trebaju, je li negdje veća ugroza sigurnosti, a negdje manja.

Kako škole u startu neće imati posebno educirane djelatnike koji će voditi računa o tome tko ulazi u školu, bilo bi važno, smatraju u Povjerenstvu, da se procijeni kojim bi školama u ovom trenutku ipak trebalo osigurati zaštitara.

U prvom redu, to su škole s velikim brojem učenika, smještene u velikim zgradama, gdje je u jednoj zgradi smješteno i nekoliko škola, a onda i škole koje su imale problema s incidentnim ponašanjem ili one u opasnijim dijelovima grada. I ravnatelji su svjesni toga da će biti teško pronaći djelatnika koji će osim redovnog posla paziti na ulaz u školu.

– Već sada imamo dosta problema s našim tehničkim osobljem, domarima i spremačicama, jer kad su na bolovanju, teško ili gotovo nikako ne možemo naći zamjene, upozorila je Suzana Hitrec, čenica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

(Ne)moguća misija

Predstavnici sindikata smatraju pak da će takvo privremeno rješenje biti gotovo nemoguće realizirati.

– Mi imamo situaciju da je u školama zavladao strah, što je opravdano. Očekivanja da će spremačice biti te koje će savladati strah i mimo svojih poslova još stajati kod ulaznih vrata škole, gotovo su nestvarna, komentira Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod. Poznato je, podsjeća, da upravo spremačice već sad najčešće rade iznad propisanih normativa i da se upravo na tom radnom mjestu najčešće krši Državno pedagoški standard jer one rade više nego je njime propisano.

– Njihovo angažiranje na ulaznim vratima tražilo bi i promjenu ugovora o radu. Dajemo im posao za koji nisu osposobljeni, ne znamo kako će se preklapati s njihovim poslovima i zaduženjima, niti mogu li to raditi. Ako ti je alat metla, ne znači da si spreman stati pred nekoga i zapriječiti mu ulaz u školu, ilustrira Stipić.

Pritom, dodaje, nitko ne zna koliko će prijelazni period potrajati pa postoji bojazan da se to novo zaduženje ne oduži. Ako se nova obaveza bude nametala nenastavnom osoblju, to će naići na protivljenje sindikata, rezolutan je Stipić.

Predlaže da se u resornom ministarstvu napravi cjelovita analiza o tome u kojim školama se poslovi čišćenja rade izvan normativa, a u onima gdje se radi ispod normativa treba tražiti rješenje.