RIJEKA – Rast euribora zasad ne utječe na kretanje kamata na kredite stanovništvu u Hrvatskoj jer je veliki dio kredita odobren uz fiksnu stopu, te nacionalnu referentnu stopu (NRS). Međutim, mogao bi se postupno odraziti kod kredita s promjenjivom stopom vezanom uz euribor, što bi utjecalo na trošak otplate, upozorava Hrvatska narodna banka u jučer objavljenoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika u dijelu u kojem analizira ranjivost korisnika kredita na promjene euribora, kao međubankarske kamate u eurozoni, koja naravno već neko vrijeme raste, sukladno tome kako Europska središnja banka povećava svoje ključne stope, a i još će.

Utjecaj ročnosti

Upravo taj dio brine regulatora jer u vrlo vjerojatnom scenariju daljnjeg rasta ključnih kamata, te onda i euribora, dijelu dužnika u Hrvatskoj znatno bi porasle rate kredita. U HNB-u podsjećaju da su dužnici sa stambenim kreditima vezanim uz euribor zbog zakonskog ograničenja najviše dopuštene kamatne stope zaštićeni, ali samo u kratkom roku, dok kod nestambenih kredita postoji mogućnost rasta kamatne stope i u kratkom roku. Šestomjesečni euribor je od siječnja do kraja rujna ove godine porastao za 2,39 postotnih bodova (s –0,5 posto na 1,85 posto), a 12-mjesečni euribor i više: za 3,12 postotnih bodova te je krajem rujna dosegnuo 2,63 posto. Već u kolovozu to se osjetilo na ratama kredita, odnosno prosječna kamatna stopa na kredite s promjenjivom stopom vezanom uz euribor počinje rasti: kod gotovinskih nenamjenskih kredita prosječna kamatna stopa porasla je sa 6,21 posto u srpnju na 6,49 posto u kolovozu. Kamatne stope pak na stambene kredite vezane uz euribor tek su neznatno porasle.

HNB je izračunao da je na kraju prošle godine otprilike 76.500, odnosno 7,2 posto potrošača čija je kamatna stopa vezana uz euribor, imalo je oko 14,7 milijardi kuna, odnosno oko 11 posto preostale glavnice ukupnih kredita stanovništvu. Pritom, gotovo 42 tisuće potrošača ima stambene kredite s kamatnom stopom vezanom uz euribor i čine oko 20 posto ukupnog broja fizičkih osoba sa stambenim kreditom.

– Kada bi se ostvario u višegodišnjem razdoblju daljnji rast kamatnih stopa na kredite vezane uz euribor, nekima od potrošača mogao bi se u znatnoj mjeri povećati trošak otplate. U slučaju rasta kamatnih stopa na te kredite za 3 postotna boda, kod stambenih kredita s trenutno promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, za 28 posto kredita (10.124 partije) trošak otplate bi porastao za više od 20 posto, što je prosječno 7.882 kune godišnje, navode u HNB-u.

Porast do 26 posto

– Među njima bi otplate najviše porasle potrošačima čiji krediti imaju dugo preostalo dospijeće, pa bi trošak otplate kredita najdulje ročnosti (više od 20 godina) prosječno porastao za više od 30 posto, odnosno za 9.808 kuna. S druge strane, zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji. Tek bi za 440 partija (1 posto) porast bio viši od 20 posto, dok bi za većinu bio manje izražen, izračunao je HNB. Kaže dalje da utjecaj porasta euribora na ratu kredita ovisi o karakteristikama svakoga pojedinoga kredita, a najviše o preostaloj ročnosti do dospijeća.

– Tako porast kamatne stope za 3 postotna boda povećava ratu kredita s preostalom ročnošću od 10 godina za otprilike 13 posto, dok se rata kredita s preostalom ročnosti od približno 20 godina povećava za malo više od 26 posto. Prosječno, u portfelju stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor, za svaku dodatnu godinu preostalog dospijeća relativni trošak otplate prosječno raste za oko 1,3 postotna boda, ističe HNB. Navodi dalje, »porast kamatnih stopa na europskom tržištu na kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj prenosi se tek postupno, ograničen rastom prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita, no taj bi se rast mogao ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili banke krenu dizati kamatne stope na depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a«.

Fiksiranje stope je zaštita

U HNB-u kažu da se učinak porasta kamatnih stopa na kredite vezane uz euribor može ublažiti pojedinačnim odlukama banaka, pri čemu, vele, neke dužnicima nude zaštitu od kamatnog rizika fiksiranjem kamatne stope.

– Potrošači mogu i sami prikupiti informacije o mogućnostima i uvjetima zaštite od porasta euribora i drugih referentnih stopa, kod vlastite banke kao i kod ostalih banaka koje posluju na tržištu (Informativna lista ponude kredita). Zaštitu od kamatnog rizika olakšava i činjenica da su tržišne kamatne stope i nadalje na povijesno niskim razinama, kaže HNB.