ZAGREB  Nešto više od 835 tisuća hrvatskih građana živi, odnosno preživljava s dohotkom čiji je iznos ispod praga rizika od siromaštva – kažu podaci Državnog zavoda za statistiku o riziku od siromaštva u prošloj godini.

Taj je prag lani iznosio 22.916 kuna za jednočlano kućanstvo, odnosno 48.124 kune za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece.

Prošlogodišnja stopa rizika od siromaštva od 19,5 posto za jedan je postotni poen manja od stope u 2012. kad je ispod praga siromaštva živjelo 43 tisuće ljudi više nego lani, ali i najmanja od 2010. naovamo, prvi put manja od 20 posto.

  Prvi put u četiri godine ispod 15 posto je pao i postotak onih koji su u teškoj materijalnoj oskudici, odnosno ne mogu si priuštiti najmanje četiri ili više osnovnih materijalnih dobara, primjerice, plaćanje krova nad glavom, mesni ili riblji obrok svaki drugi dan, priuštiti si neki od osnovnih kućanskih aparata ili, recimo, adekvatno grijanje.

   Broj zaposlenih građana koji žive ispod praga siromaštva neznatno je pao, na 4,8 posto. Broj nezaposlenih koji žive ispod praga siromaštva, kažu podaci, jednak je onome iz 2012. godine, 43,2 posto, dok je broj umirovljenika s dohotkom ispod granice siromaštva pao s nešto više od dvadeset, na 18,4 posto.

  U Europskoj uniji samo Grčka, Rumunjska i Bugarska imaju veće stope siromaštva od nas, dok je prosjek na razini svih 28 zemalja-članica nešto malo manji od 17 posto. U Sloveniji je taj postotak lani porastao u odnosu na godinu prije, no i dalje je puno manji od našega, 14,5 posto, dok je najbolji u Češkoj, 8,6 posto.

  S druge strane, kažu podaci banaka, procijenjena je financijska imovina građana Hrvatske krajem srpnja dosegla iznos od 330,4 milijardi kuna, što je oko dva posto više od BDP-a za ovu godinu.

U gotovini imamo 37 milijardi kuna, u bankovnim depozitima 182 milijarde, u mirovinskim fondovima još 66 milijardi, ostalo u dionicama, životnom osiguranju, stambenoj štednji, investicijskim fondovima i drugdje.

»Mi smo, dakle, društvo u kojem snažno rastu nejednakosti, i taj će sraz biti sve veći«, napominje prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Više možete pročitati u tiskanom izdanju!