ZAGREB  Hrvatski sabor tek treba započeti raspravu u proračunu za sljedeću godinu, a i kad ga izglasa, Vlada i sindikati zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama vodit će pregovore oko povećanja osnovice za izračun plaća koje bi se trebale isplatiti iz tog proračuna. Dakle, dok ministar financija Zdravko Marić pred Saborom bude branio svoj prijedlog proračuna, nekoliko kilometara dalje njegovi će kolege sa sindikatima dogovarati povećanje osnovice koje će sigurno značiti promjene, odnosno rebalans tog proračuna. Vjerojatno će to povećanje osnovice i u 2022. godini, kao i ove godine, uz troškove u zdravstvu, biti najvažniji razlog za rebalans proračuna. S obzirom na to koliko su u koronakrizi krhke javne financije, Vladini pregovarači pri tome moraju voditi računa i o tome da će u slučaju bilo kakvog poremećaja u javnim financijama biti moguća odgoda povećanja osnovice, ali i da će sve što dogovore sa sindikatima kad-tad doći na naplatu, bez obzira koliko dugo Vlada izbjegavala isplatiti ono što je potpisala.

Razlika u plaći

Tako država još uvijek isplaćuje razliku u plaći zaposlenima u javnim službama zbog dogovora o povećanju osnovice iz 2006. godine, kada je za 2007., 2008. i 2009. godinu dogovoreno povećanje osnovice od po šest posto, ali je to povećanje zbog krize odgođeno za 2009. godinu. S druge strane, nedavno su odlukom Vrhovnog suda zaposleni u državnoj upravi, a riječ je o primjerice policiji ili službenicima ministarstava, ostali bez mogućnosti da sudskim putem potražuju takvo povećanje. Povećanje osnovice koju su zaposleni u javnom sektoru trebali dobiti 2009. godine, ali je zbog udara globalne krize to povećanje odgođeno za vrijeme kad će Hrvatska dva kvartala zaredom imati rast od dva posto. Na to su javne službe, poput zdravstva, socijale, školstva, ali i državna uprava, čekali do 2016. godine, ali Vlada im tada nije željela povećati osnovicu s 5.108 kuna na 5.415 kuna i jedino su im preostale pojedinačne tužbe kojima bi potraživali razlike za plaće u cijeloj 2016. godini.

Vrhovni sud je već odavno rekao da zaposleni u javnim službama imaju pravo na to povećanje, ali je nedavno donio odluku po kojoj se to ne odnosi i na državnu upravu. Iako su državni službenici i zaposleni u javnim službama imali istu osnovicu za izračun plaće, Vrhovni sud je odlučio da se to ne može odnositi na 2016. godinu zbog različitih sporazuma koje su njihovi sindikati potpisali s državom. Uz to je Vrhovni sud naglasio da je tom odlukom donio pravno shvaćanje unaprijed te omogućio prvostupanjskim sudovima da brže i lakše donesu svoje odluke. To bi značilo da u predmetima koji su još na sudovima zaposleni u javnim službama imaju pravo na naknadu, dok oni zaposleni u državnoj službi to nemaju.

Dio zaposlenih u javnim službama, odnosno u školstvu, zastupa i sindikat Preporod, a njegov predsjednik Željko Stipić kaže da su njihovi članovi podnijeli oko tri tisuće tužbi i da je odsad riješeno njih oko dvije tisuće.

– Imamo problem što se u Zagrebu te tužbe sporije rješavaju, ali i to da država sve više kasni s otplatama nakon što naši članovi dobiju pravomoćnu presudu, ali tu više, nakon odluke Vrhovnog suda da javne službe imaju pravo na to povećanje, ne bi trebalo biti problema. Nakon te odluke država je zapravo trebala ići u nagodbu i poštedjela bi se plaćanja kamata i odvjetničkih usluga, kaže Stipić.
Prema njegovoj procjeni, oko 50 posto zaposlenih u javnom sektoru podiglo je tužbe i državu bi to na kraju moglo koštati i do 800 milijuna kuna, a Stipić misli da će iznos svakako ostati ispod milijardu kuna. No, odvjetnički trošak koji država plati nije mali.

Odvjetnički trošak

– Naši učitelji dobiju oko šest ili sedam tisuća kuna, a odvjetnici po sporu računaju usluge od dvije do dvije i pol tisuće kuna. Znači na iznos koji isplati svakom zaposlenom koji je tužio država plati još jednu trećinu odvjetnicima. Nagodba je to sve spriječila, kaže Stipić.
Što se tiče najnovije odluke Vrhovnog suda po kojoj zaposleni u državnoj upravi nisu imali pravo na povećanje osnovice za 2016. godinu, Stipić kaže da ne bi ulazio u to jesu li sindikati u tom sektoru napravili neke greške u koracima, ali dodaje da bi to svima, pred najnovije pregovore trebala biti zadaća, pa tako i sindikatima u državnoj upravi da ne računaju samo na to da će se na njihove članove odnositi sve što dogovore javne službe, bez obzira kakvi bili njihovi dogovori s Vladom.